Povratak ljudi s Mjeseca ovaj je tjedan donio prizor kakav doba Apolla nije moglo ponuditi. Dok su se članovi misije Artemis II vraćali prema Zemlji nakon preleta oko Mjeseca, uspostavili su prvi radijski razgovor između posade na putu iz dubokog svemira i astronauta u orbiti oko Zemlje. Time je misija dobila još jednu povijesnu oznaku, ali i pokazala koliko se ljudska prisutnost u svemiru promijenila od 1960-ih i 1970-ih, kada su astronauti Apolla prema Mjesecu letjeli bez ikoga izvan Zemlje tko bi im se mogao javiti.
Razgovor je u Houstonu spojio četvero članova Artemis II s četveročlanom posadom Međunarodne svemirske postaje, u kojoj su tada bila tri NASA-ina astronauta i jedan francuski astronaut. Zapovjednik Artemis II Reid Wiseman poručio je kolegama u orbiti da su taj trenutak čekali “više nego što mogu opisati”, a posebno emotivan bio je susret Christine Koch i Jessice Meir, koje su 2019. zajedno sudjelovale u prvoj isključivo ženskoj svemirskoj šetnji. Sada su ponovno bile zajedno u svemiru, iako ih je dijelilo oko 370.000 kilometara.
Pogled koji mijenja perspektivu
Koch je tijekom razgovora opisala da ju nije zadivila samo ljepota Zemlje nego i golema tama koja je okružuje. Upravo joj je taj kontrast, rekla je posadi postaje, još snažnije naglasio koliko su ljudi na Zemlji slični i koliko svi ovise o istoj tankoj, zajedničkoj životnoj niši. Pogled iz blizine Mjeseca, sugerirala je, briše razlike i pojačava osjećaj koliko je naš planet istodobno poseban i krhak.
Do kasnog poslijepodneva astronauti su na Zemlju poslali više od 50 gigabajta fotografija i drugih podataka s prethodnog dana, kada je Artemis II tijekom preleta oko Mjeseca postavio novi rekord udaljenosti za ljudsku posadu. Najviše pozornosti privukla je fotografija na kojoj Zemlja zalazi iza zakrivljenog mjesečevog obzora, prizor koji neizbježno podsjeća na legendarni “Izlazak Zemlje” iz misije Apollo 8 iz 1968. No NASA ističe da te snimke nisu važne samo zbog dojma. Vodeća lunarna znanstvenica u kontroli misije Kelsey Young rekla je da se u tim fotografijama krije i mnogo znanstvenih podataka te da ozbiljna analiza tek počinje.
Posada je Young potom prepričala još jedan neobičan prizor s preleta oko Mjeseca. Na površini su uočili niz sitnih, vrlo kratkih bljeskova, gotovo poput rasutih točkica svjetla, koje su najvjerojatnije izazvali udari kozmičkog materijala. Bljeskovi su trajali tek djeliće sekunde i vremenski su se poklopili s potpunom pomrčinom Sunca u ponedjeljak navečer. Za sada nije jasno je li riječ o pravom meteorskom pljusku ili o uobičajenim nasumičnim udarima mikrometeorita, ali Young je rekla da su u NASA-inu znanstvenom operativnom središtu zbog tog prizora odjekivali “uzvici oduševljenja”.
Još jedan test prije Pacifika
Wiseman i njegova posada prvi su ljudi koji su stigli do Mjeseca nakon misije Apollo 17 iz 1972., a sada ciljaju na slijetanje u Tihi ocean kod San Diega u petak, čime bi završio gotovo desetodnevni probni let. Brod USS John P. Murtha već je isplovio prema području predviđenom za prihvat kapsule Orion. Uspješan završetak misije otvorio bi put Artemis III, planiranoj za iduću godinu kao demonstraciju spajanja lunarnog landera u Zemljinoj orbiti, dok bi Artemis IV 2028. trebala pokušati spustiti dvoje astronauta blizu južnog pola Mjeseca.
Uz sve uspjehe, misija je imala i vrlo prizemljen problem. Zahod u Orionu od lansiranja povremeno je izvan uporabe, pa je posada za mokrenje morala koristiti pričuvni sustav s vrećicama. Kontrola misije u utorak je poručila da dodatno održavanje toga dana nije potrebno, ali je NASA-in administrator Jared Isaacman nakon preleta oko Mjeseca priznao da će prije sljedeće misije “svakako morati popraviti wc”. Inženjeri sumnjaju na začepljeni filtar u sustavu za izbacivanje otpadnih tekućina.
Isaacman je pritom naglasio da je, unatoč zahodu i još nekim manjim poteškoćama, misija dosad prošla dobro. Ipak, pravo olakšanje, poručio je, doći će tek kada Orion prođe kroz povratak u atmosferu, otvori padobrane i sigurno završi u moru. Ako se to dogodi prema planu, Artemis II ostat će upamćen ne samo po povratku ljudi u blizinu Mjeseca, nego i po trenutku kada je duboki svemir prvi put dobio pravu ljudsku vezu s ostatkom orbitalnog svijeta.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
