Tijekom židovskih blagdana, harvardski profesor Avi Loeb dobio je e-mail od Roba Dobrusina, rabina emeritusa iz Beth Israel kongregacije u Ann Arboru, Michigan.
Rabin je, naime održao propovijed o Loebovoj knjizi ‘Extraterrestrial’ te objavio isto u pismenom obliku na svom blogu. Profesor Loeb piše kako je to za njega bilo ponizno iskustvo te kako se zahvalio Dobrusinu.
Na njegovo iznenađenje, ovdje se nije radilo o kraju korespondencije jer se propovijed vrlo brzo proširila i na društvenoj mreži Twitteru, popraćena komentarima i lajkovima.
Rad profesora Loeba za mnoge ima duboke implikacije
Jedan od članova kongregacije čak je upitao profesora smatra li on da su ljudi stvoreni na sliku Božju. Profesor Loeb odgovorio je da se slaže s ovim shvaćanjem ukoliko Boga poistovjećujemo s prirodnim kao racionalistički filozof Baruch Spinoza.
Jedan od njegovih kolega također mu je poslao poruku koja je glasila “Sljedeći put kad se nađemo na večeri, moja žena i ja ćemo te zamoliti da nam održi propovijed”, na što je profesor odgovorio: “Nikad ne bih vodio kongregaciju čiji se članovi slažu sa mnom. To je nepotrebno.”
Nedugo nakon toga, Loeb je primio poruku od hardvardskog povjesničara, profesora Ereza Manele koji mu je rekao: “Zapanjujuće je kako vaš rad oblikuje vjerske propovijedi, ali nije iznenađujuće s obzirom na to kako prodire u temeljna pitanja smisla života i mjesta čovječanstva u svemiru.” Astronomkinja s Princetona, profesorica Neta Bahcall, također je primijetila: “Vrlo zanimljivo kako je vaš rad dotakao tako važna i neočekivana mjesta.”
Izvanzemaljci, ukoliko ih pronađemo, mogli bi nam otkriti neke tajne iz naše prošlosti
“Neke od poruka sugerirale su da moguće postojanje inteligentnih izvanzemaljaca također dotiče najosnovnije aspekte našeg postojanja kao vrste”, napisao je Loeb u svojem blogu na platformi Medium. Fizičke pojave koje astronomi redovito promatraju poput zvijezda, crnih rupa, tamne tvari i sl. u skladu su sa strogim zakonima fizike i ne posjeduju slobodu nalik ljudskoj svijesti, objasnio je profesor.
Pronalazak izvanzemaljaca bilo bi na tragu otkrivanja kozmičke rodbine koje nikad nismo bili svijesni, ali koji bi nam možda mogli otkriti neke tajne iz naše prošlosti.
Ono što proizlazi iz mogućnosti postojanja takvih izvanzemaljaca, preveliko je da bi se obuhvatilo znanstvenim jednadžbama i ide daleko izvan okvira akademskih rasprava, smatra Loeb.
Profesorov projekt Galileo upotrijebit će standardnu znanstvenu metodu kako bi pokušao otkriti tehnološku opremu izvanzemaljskih civilizacija, čije se postojanja sugerira i u nedavnom izviješću o UAP-ima od strane američkog Kongresa, a dotiče se i neobičnog međuzvjezdanog objekta ‘Oumuamua.
Inteligentna vrsta imala bi dublje razumijevanje svemira i mogli bismo mnogo naučiti od njih
Nadalje, Loeb tvrdi kako bi otkrivanje da nismo najinteligentnija vrsta imalo široke implikacije na neka od najosnovjih pitanja koja si često postavljamo, primjerice “koji je smisao života?”
Ako postoje daleko inteligentniji akteri koji su bili prisutni tijekom dobrog djela posljednjih 13,8 milijardi godina odnosno od Velikog praska, možda bismo stekli nešto jasniju perspektivu svemira.
Pritom je teško očekivati da ćemo mi imati bolje razumijevanje svemira u ovih naših desetak tisuća godina zabilježene povijesti.
“Postoji li Bog?” – ako to podrazumijeva “nekog tko može stvoriti život i nove svemire”, a pritom je njegovo znanstveno razumijevanje biologije i kvantne gravitacije daleko ispred našeg, onda bi on uistinu mogao posjedovati sposobnosti koje su ljudi u vjerskim tekstovima dodijelili božanskoj moći.
Štoviše, ljudi nisu daleko od stvaranja sintetičkog života u laboratorijima iako je iza nas tek nešto više od stoljeća ubrzanog znanstvenog razvoja
“Što se događa nakon smrti?” – napredna vrsta mogla bi nam objasniti kako produžiti životni vijek pomoću naprednih tehnologija, a ako se smrt može odgoditi, onda ovo pitanje gubi na svojoj hitnosti.
“Kako bi se ljudi trebali odnositi jedni prema drugima?” – ako znamo da postoji daleko naprednija vrsta, to znači da naše genetske varijacije nisu tako značajne i da trebamo tretirati jedni druge kao ravnopravne članove ljudske vrste.
“Koji bi trebali biti naši dugoročni ciljevi?” – šira perspektiva stvarnosti preoblikovala bi naše ciljeve prema održavanju dugovječnosti i odlasku u svemir, smatra Loeb.
“Što se dogodilo prije Velikog praska? Što je tamna materija i tamna energija? Što se događa unutar crne rupe? i druge znanstvene zagonetke” – ako je izvanzemaljska znanost daleko naprednija od naše, mogli bismo pronaći odgovore na neriješena pitanja.
Niz egzistencijalnih pitanja ide u beskonačnost, ali trenutno nam razmišljanje o izvanzemaljcima može pomoći da zamislimo bolju verziju sebe, zaključuje Loeb.
Pritom dodaje kako bismo trebali ostati puni nade dok projekt Galileo traži znakove naših kozmičkih susjeda, “dok čekamo nove podatke, usavršimo se kako bismo pri susretu s njima zaslužili njihovo poštovanje. Da sam rabin, ovo bi bila moja propovijed.”
Kardaševa skala – Rangiranje izvanzemaljskih civilizacija prema stupnju razvoja
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
