Kardaševa skala metoda je mjerenja razine tehnološkog razvoja pojedine civilizacije s obzirom na količinu energije koju koristi. Ovu skalu prvi je predložio sovjetski astronom Nikolaj Kardašev (1932.-2019.) još 1964. godine u svojem radu „Prijenos informacija kod izvanzemaljskih civilizacija“.
Kardaševa ljestvica hipotetske je naravi i odnosi se na potrošnju energije u kozmičkim razmjerima. Kardaševa skala u više je navrata nadograđivana od strane znanstvenika kao što su astronom i astrofizičar Carl Sagan, teoretski fizičar Michio Kakua te kozmolog i teoretski fizičar John D. Barrowa. Postoji nekoliko klasifikacijskih varijanti, a najčešće se govori o tipovima civilizacije od 0 do 3 (rimski I-III) odnosno od 0 do 6 (I-VI). Svrha ove klasifikacije jest kako bi pomogla u znanstvenoj potrazi za izvanzemaljskom inteligencijom (SETI).
Kardašev je originalno predložio tri tipa civilizacije na ljestvici eksponencijalne progresije. Takva vrsta ljestvice znači da je razlika između 2. i 3. civilizacijskog tipa mnogo veća nego razlika između 1. i 2. tipa civilizacije. U najosnovnijim crtama, tip 1 civilizacija koristi i pohranjuje energiju vlastitog planeta, tip 2 civilizacija direktno utilizira energiju svoje zvijezde, dok tip 3 civilizacija može efektivno konzumirati energiju cijele galaksije.
Tip I
Tip 1 koristi približno ≈ 4×10^19 erg/sec (4×10^12 vata energije) i može primiti svu energiju koja pristiže na njegov planet od zvijezde domaćina. On koristi obnovljive izvore energije, pretvarajući Sunčevu svjetlost u električnu energiju, no u nezamislivo velikim razmjerima na spram onog što mi trenutno imamo na Zemlji. Ovaj tip civilizacije nešto je napredniji od naše aktualne civilizacije (što Zemljane stavlja na 0. stupnanj razvoja prema Kardaševoj skali). Civilizacija ovog tipa mogla bi koristiti energiju fuzije ili velike količinu antimaterije kako bi se održavala. Vulkani, vjetar pa čak i potresi, također bi mogli predstavljati potencijalne izvore energije.
Tip II
Tip 2 koristi svu energiju koju zrači njena zvijezda, zahvaljujući tehnologiji koja se naziva Dysonova sfera – hipotetska megastruktura koju je opisao Freeman Dyson, a koja se sastoji od sustava orbitirajućih satelita oko zvijezde koji ujedno prikupljaju svu Sunčevu energiju. Drugi civilizacijski tip primjenjuje slične metode kao tip 1, ali na razini nekoliko zvjezdanih sustava. Moguće je i korištenje energije akrecijskog diska crne rupe ili upotreba materijala direktno prikupljenog sa pojedine zvijezde. Količina potrebne energije za ovu civilizacijsku razinu veća je od ≈ 4×1033 erg/sec.
Tip III
Civilizacija trećeg tipa konzumira preko ≈4×1044 erg/sec odnosno kompletnu energiju, primjerice, Mliječne staze. Treći tip civilizacije može primjenjivati slične metode kao tip 2, ali to čini u svim zvjezdanim sustavima unutar galaksije. Ova civilizacija može koristiti energiju koju ispuštaju supermasivne crne rupe, bijele rupe, kvazari te izboji gama zraka. Civilizacija ovog tipa, mogla bi se transformirati u samoreplicirajuće robote ili svjetlosne objekte, a za putovanje svemirom koristili bi warp pogon i teleportaciju putem crvotočina. Kardašev je vjerovao kako tip 4 civilizacija nije moguća i iz tog razloga nije išao dalje od trećeg tipa, premda su neki poput Barrowa kasnije predložili 4., 5. i 6. tipove.
Kako mi stojimo na Kardaševoj skali?
Kardašev je smatrao da je, s pretpostavkom od 1-postotnog rasta godišnje, našoj civilizaciji potrebno oko 3.200 godina kako bi dosegla tip 2 te oko 5.800 godina za tip 3. Michio Kaku smatra da s povećanjem konzumacije energije od 3% godišnje, možemo doseći tip 1 kroz 100 do 200 godina, tip 2 unutar nekoliko tisuća godina, a tip 3 tek za 100.000 do milijun godina. Carl Sagan predložio je formulu koja se bazira na količini energije koju koristi civilizacija te prema kojoj je čovječanstvo na razini otprilike 0,73 prvog tipa civilizacije.
Međutim, neki stručnjaci smatraju kako bi se prijelaz sa tipa 0 na tip 1, za mnoge civilizacije mogao pokazati auto-destruktivnim zbog uništenja vlastitog planeta ili biološki zadanih ograničenja. S druge strane, postoje mogućnosti kao što su kolonizacija drugih planeta, digitalizacija civilizacije kroz „upload“ umova te razvoj umjetne inteligencije, što bi dopustilo danoj civilizaciji da prekorači spomenute prepreke.
Civilizacije prema dostupnoj količini informacija
Carl Sagan predložio je još jednu dimenziju rangiranja koja se ovaj put ne odnosi na konsumpciju energije. Riječ je o količini informacija koja je dostupna civilizaciji. Slovo A predstavljalo bi 106 jedinstvenih bitova informacija (manje od naše trenutne razine), a svako sljedeće slovo značilo bi povećanje informacijskog kapaciteta za jedan red magnitude.
Slovo Z predstavljalo bi 1031 bitova, razinu za koju se smatra da niti jedna civilizacija ne može postići zbog ograničenja poput starosti svemira i nemogućnost komunikacije informacija na velike udaljenosti. Naša civilizacija trenutno se nalazi na 0,73 J prema informacijskoj skali.
https://kozmos.hr/seti-gradi-mrezu-za-otkrivanje-svjetlosne-komunikacije-izvanzemaljskih-civilizacija/
Civilizacije prema John D. Barrowu
John D. Barrow primijetio je da se sukladno našem razvoju, ljudi fokusiraju na sve manje i manje razine našeg okoliša. Temeljem toga, Barrow je predložio reverzibilnu klasifikaciju koja polazi od tipa I-minus i završava tipom Omega-minus.
Tip I-minus civilizacija može manipulirati objektima koji su nešto veći ili manji od njih samih. Mogu graditi različite strukture, zgrade, kuće te rudariti, spajati i razbijati krute tvari. Tip II-minus može upravljati genima, utjecati na razvoj živih bića, transplantirati ili mijenjati dijelove svojeg tijela, čitati i prepravljati svoj genetski kod. Tip III-minus može manipulirati molekulama i molekularnim vezama te izrađivati inovativne materijale. Tip IV-minus bavi se pojedinačnim atomima, proizvodi nanotehnologiju na razini atoma, kao i kompleksne oblike umjetne inteligencije. Ovdje možemo dodati kako se ljudska civilizacija nalazi negdje između tipa III-minus i tipa IV-minus.
Tip V-minus označava civilizaciju koja se bavi organiziranjem, upravljanjem i inženjeringom čestica i jezgri atoma, dok tip VI-minus radi isto to sa kvarkovima i leptonima. Konačno, dolazimo do tipa Omega-minus koji može manipulirati osnovnom strukturom prostora i vremena te kreirati i rekreirati najkompleksnije oblike umjetnog života.
Kako objašnjavaju na Big Thinku, na makro razini posljednji Omega tip civilizacije vlada multi-svemirom, putujući vremenom u prošlost ili budućnost kroz sve moguće svemire, uključujući one s drugačijim zakonima fizike od našeg. Omega civilizacijska razina smatra se praktički istovjetna božanskom jer omogućava bilo kakvu radnju, bilo gdje i bilo kada, od najmanje do najveće razine. Neki također spekuliraju da takva vrsta napredne inteligencije stoji u pozadini nastanka našeg svemira kao svojevrsne simulacije ili projekcije više stvarnosti.
https://kozmos.hr/znanstvenik-s-harvarda-predlaze-novu-koncepciju-postanka-svemira-je-li-nas-svemir-nastao-u-naprednom-laboratoriju/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
