Izvanzemaljci, ako ikad stupimo u kontakt, možda izgledaju potpuno drugačije od onog što bismo očekivali.
S obzirom na veličinu svemira, velika je vjerojatnost da postoji izvanzemaljski život. Znanstvenici procjenjuju da ćemo ga otkriti kroz dva ili tri desetljeća. No kako će oni izgledati? Popularno je zamišljati izvanzemaljce kao niske, zelene humanoide s velikim glavama, ne pretjerano drugačijima od ljudi.
Razmišljao sam o tome te sastavio listu od 10 razloga zašto izvanzemaljci, ako ih ikad nađemo, vjerojatno neće biti nalik ljudima. Ima više argumenata i ne bježim od toga da mi je neki promaknuo. Poanta jest uzeti u obzir mogućnost i zabaviti se naravno.
1. Njihov planet ima drugačiju gravitaciju
Gravitacija je glavni faktor pri razvoju organizama. Ograničava njihovu veličinu i determinira razvoj određenih adaptacija. Na Zemlji možemo vidjeti brojne primjere toga. Organizmi koji su došli na kopno razvili su rebra i kompleksne kosture jer više nije bilo vodenog uzgona.
Naša gravitacija dovoljno je jaka da održava atmosferu, a opet dovoljno slaba da ne spljošti životinje što omogućava razvoj raznolikih vrsta.
Zamislimo hipotetsku situaciju: gravitacija na Zemlji je dvostruko jača. To ne znači nužno da je sav kompleksan oblik života sveden na izgled kornjače, no bipedalni humanoidi bi imali velikih problema. Čak i kad bi se mogli kretati na dvije noge, bili bi mnogo niži i s puno čvršćim kostima kako bi se oduprli gravitaciji.
Zemlja s upola slabijom gravitacijom imali bi suprotan učinak. Životinje bi imale slabije mišiće i manje kosti. Život bi vremenom postao višim i većim.
Iako možemo pretpostaviti kakav bi život otprilike bio u različitim uvjetima, teško je precizno predvidjeti adaptacije i njihove implikacije na izgled.
2. Njihov planet ima drugačiju atmosferu
Atmosfera je kao i gravitacija veliki faktor u određivanju razvoja života i njegovih značajki. Člankonošci iz vremena Karbona, prije 300 milijuna godina, bili su mnogo veći jer je bilo više kisika (oko 35% na spram današnjih 21%).
U to vrijeme živjela su gigantska vretenca Meganeura s rasponom krila od 75 centimetra. Tu su još bili i 70 centimetra dugački škorpioni Pulmonoscorpiusi te 2,5 metara dugačke Arthropleura. Ako 14% razlike u postocima kisika toliko utječe na veličinu živih bića, što bi tek bilo da je ta razlika mnogo veća?
Nismo se ni dotakli mogućnosti razvoja života bez kisika – postoji beskonačno verzija sastava atmosfere o kojima bi mogli raspravljati.
Znanstvenici su na Zemlji našli višestanične organizme kojima nije potreban kisik tako da ne treba odbaciti mogućnost kompleksnih anaerobnih bića na planetu s potpuno drugačijom atmosferom. Izvanzemaljci s tog planeta bili bi potpuno drugačiji od nas.
3. Izvanzemaljci ovise o drugom elementu
Gotovo sav život na Zemlji ima tri biološke potrebe: bazira se na ugljiku, treba mu voda i ima DNA kako bi prenio genetske informacije na svoje potomke. Bilo bi „pre-zemaljski“ zamišljati da ovako funkcionira i neki drugi život u svemiru. On se možda temelji na potpuno drugačijim principima. Krenimo s ugljikom.
Na Zemlji su svi organizmi sagrađeni od velike količine ugljika. Postoji nekoliko razloga zašto je to tako. Ugljik je dobar za vezivanje drugih atoma, relativno je stabilan, dostupan u velikim količinama i može tvoriti kompleksne biološke molekule potrebne organizmima.
No moguće je da bi njegovu ulogu preuzeli drugi elementi poput silicija. Carl Sagan je čak skovao termin „ugljični šovinizam“ kako bi opisao našu predrasudu da je ugljik svugdje temelj života. Ako stvarno postoji silicijski život, on je potpuno drugačiji od zemaljskog. Na primjer, siliciju je potrebna veća temperatura da postigne reaktivno stanje.
4. Ne treba im voda
Kao što smo spomenuli, voda je univerzalna potreba svog života na Zemlji. Voda postoji u tekućem obliku na širokom rasponu temperature, efektivno je otapalo, služi kao mehanizam transporta i omogućava kemijske reakcije.
No to ne znači da druge tekućine ne mogu preuzeti njenu ulogu. Tekući amonijak smatra se najpopularnijom zamjenom za vodu jer ima puno karakteristika sličnih vodi i potrebno je mnogo topline kako bi mu se promijenila temperatura.
Druga mogućnost je tekući metan. Određeni broj znanstvenih radova koristeći NASA-ine podatke (sa sonde Cassini) došlo je do zaključka da je na Saturnovom mjesecu Titanu moguć život baziran na metanu.
Iako su vrlo slični vodi u svojem sastavu, amonijak i metan mogu izdržati još niže temperature u tekućem stanju. Naravno da je život kojem su oni temeljno otapalo, bitno drugačiji od zemaljskog.
5. Izvanzemaljci imaju alternativni oblik DNK
Treći važni element kada je u pitanju život na Zemlji jest način pohrane genetskih informacija. Dugo vremena mislili smo da je to moguće jedino putem DNK, no čini se da postoji alternativa. Nedavno su znanstvenici konstruirali umjetnu alternativu DNK – XNA (Kseno nukleinska kiselina). Kao i DNK; XNA može pohraniti i prenositi genetske informacije.
Osim toga, izvanzemaljski život može koristiti druge vrste proteina. Sav život na Zemlji koristi kombinaciju 22 aminokiseline kako bi proizveo proteine, no u prirodi postoji stotine drugih aminokiselina, a da ne spominjemo da se još neke mogu sintetizirati u laboratoriju.
6. Izvanzemaljski život se razvio pod drugačijim okolnostima
Okoliš planeta može dosta varirati s obzirom na svoju površinu. Tako dolazi do mnogo različitih staništa sa posebnim značajkama. Varijacije mogu vršiti pritisak na vrste što znači da se život može razviti u puno oblika.
Na Zemlji imamo osam vrsta bioma. Svaki od njih ima organizme sa specifičnim adaptacijama na takav okoliš.
Bića s dna oceana prilagodile su se životu u hladnim, neosvijetljenim okolinama s visokim pritiskom. Ne samo da su drugačija od ljudi nego ne mogu ni preživjeti na kopnu.
U tom smislu, izvanzemaljci, zbog ekološkog diverziteta, mogu biti fundamentalno drugačiji od bilo kojeg zemaljskog oblika života. Na Zemlji neki od najinteligentnijih organizama, ne žive na istom staništu kao mi.
7. Stariji su od nas
Ako prihvatimo stereotip da su izvanzemaljci tehnološki napredniji od nas, možemo zaključiti da su na svijetu puno dulje od čovječanstva. Život vjerojatno ne nastaje preko noći i istim tempom svugdje u svemiru. Čak i razlika od 100 000 godina ne znači ništa u usporedbi s milijardama godina.
To znači da su izvanzemaljske civilizacije imale puno više vremena kako bi se razvile, ali i napredovale po pitanju umjetne tehnologije. Moguće je da su modificirali svoja tijela umjesto da su čekali da evolucija odradi svoj posao.
Ako vam se to čini neobičnim, uzmite u obzir da se mi krećemo u istom smjeru. „Dizajnirane bebe“, visokokvalitetne prostate i drugi umeci čine nas pravim kiborzima.
8. Žive na lutajućim planetima
Sunce je esencijalno za život na Zemlji. Bez njega, biljke ne bi mogle vršiti fotosintezu. Prehrambeni lanci bi se raspali. Većina života odumrla bi u roku nekoliko tjedana. Bez topline Sunca, Zemlja bi se vrlo brzo zaledila.
Srećom, Sunce ostaje tu gdje je još neko vrijeme. Unatoč tome, u Mliječnoj stazi ima oko 200 milijardi „lutajućih“ planeta. Ovi planeti nemaju zvijezde i rotiraju se sami od sebe.
Može li postojati život na takvim planetima? Znanstvenici vjeruju da pod određenim uvjetima, može. Sve ovisi o izvoru energije. Najbolja alternativa toplini zvijezde je planetska jezgra. Na Zemlji, unutarnja toplina odgovorna je za tektoniku kontinentalnih ploča i vulkansku aktivnost. Iako to nije dovoljno za razvoj kompleksnog života, drugi faktori ne trebaju se odbacivati.
Planetarni znanstvenik David Stevenson predložio je sljedeći mehanmizam: lutajući planet s gustom atmosferom koja zadržava toplinu i omogućava tekuću vodu. Na takvom planetu, život bi se mogao razviti do ozbiljne razine kao što je kod nas život u oceanu.
9. Možda se radi o ne-biološkim bićima
Još jedna mogućnost je da izvanzemaljci postoje u robotskom obliku. Zamijenili su svoja biološka tijela umjetnim dijelovima. Seth Shostak, direktor i astronom sa SETI instituta, vjeruje da je takav umjetan život neizbježan. Naša biološka forma samo je tranzicijska faza.
Na pragu smo razvitka napredne umjetne inteligencije. Tko kaže da čovječanstvo neće zamijeniti svoja biološka tijela, vječno mladim i izdržljivijim robotskima? Takva promjena mogla bi biti nasilna. Znanstvenik Stephena Hawkinga i popularni poduzetnik Elona Musk upozorili su da bi AI rasa mogla ustati i preuzeti ulogu čovječanstva.
I tek smo zagrebli površinu kada su u pitanju roboti. Što je s energetskim bićima? Ovo je zanimljivo s praktičnog gledišta. Takav oblik života nema fizičkih ograničenja i teoretski je napredniji od robotike. Energetska bića definitivno nisu poput ljudi s obzirom da nemaju fizički oblik i ne pričaju.
10. „Izvanzemaljci“ među životinjskim vrstama na Zemlji
Čak i nakon svega navedenog, ne možemo podcijeniti matematiku vjerojatnosti. Nema nikakve garancije da visoko-inteligentna bića imaju humanoidni oblik. Što da dinosauri nisu izumrli? Jesu li oni mogli razviti inteligenciju poput nas? Što ako neka druga vrsta sa Zemlje preuzme ulogu ljudi kao inteligentne vrste?
Budimo fer, treba suziti selekciju na nekoliko potencijalnih kandidata. Najnaprednije grupe životinja su ptice i sisavci. No čak i među ove dvije grupe, postoji mnogo vrsta koje bi mogle razviti inteligenciju na razini čovjeka. Na primjer dupini i vrane mogli bi biti dovoljno inteligentni da postanu vladari Zemlje.
Sve u svemu, život se može razviti na beskonačno mnogo načina. Šanse da se u svemiru pojavi vrsta poput nas astronomski je malena. Bilo kakav izvanzemaljski oblik života izgledao bi potpuno drugačije od nas. S obzirom da pričamo o hipotetskim situacijama, zašto ne bismo očekivali razvoj neke vrste s našeg planeta?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
