Projekt ima za cilj pokazati potencijal mesa uzgojenog iz stanica, bez klanja životinja, te istaknuti poveznicu između industrijskog uzgoja stoke i uništavanja divlje prirode te klimatske krize. Dobar tek!
Mamutska mesna okruglica proizvedena je od strane Vow, australske tvrtke koja se bavi drugačijim pristupom kultiviranom mesu. Tvrtka je već istražila potencijal više od 50 vrsta, uključujući alpake, bivole, krokodile, klokane, paune i razne vrste riba.
Prvo kultivirano meso koje će se prodavati gostima bit će japanska prepelica, za koju se očekuje da će se naći u singapurskim restoranima ove godine. “Imamo problem promjene ponašanja kada je riječ o konzumaciji mesa”, rekao je George Peppou, izvršni direktor tvrtke Vow. “Cilj nam je preusmjeriti nekoliko milijardi mesojeda s konzumacije konvencionalnih životinjskih proteina na konzumaciju onih koji se mogu proizvesti drugačijim sustavima. A smatramo da je najbolji način za to “izmišljanje mesa”. Tražimo stanice koje su lako uzgajati i vrlo hranjive, a zatim ih kombiniramo kako bismo stvorili vrlo ukusno meso.” “Odabrali smo vunastog mamuta jer je simbol gubitka raznolikosti i simbol klimatskih promjena”, dodao je Tim Noakesmith, koji je zajedno s Peppouom osnovao Vow.
Vjeruje se da je životinja izumrla zbog ljudskog lova i globalnog zatopljenja nakon posljednjeg ledenog doba. “Naš cilj je započeti razgovor o tome kako jedemo i kako će buduće alternative izgledati i okusiti. Kultivirano meso je meso, ali ne onakvo kakvo poznajemo”, rekao je Bas Korsten iz kreativne agencije Wunderman Thompson, koji je izvorno došao do ideje za mamutsku mesnu okruglicu.
Biljni mesni nadomjesci sada su uobičajeni, ali kultivirano meso oponaša okus konvencionalnog mesa. Kultivirano meso – Good Meat’s chicken – trenutno se prodaje samo potrošačima u Singapuru, ali dvije su tvrtke prošle proces odobravanja u SAD-u. 2018. godine jedna je tvrtka koristila DNK izumrle životinje kako bi stvorila gumene medvjedićie napravljeni od želatine dobivene iz mastodona, još jedne slične životinje poput slona.
Vow je surađivao s profesorom Ernstom Wolvetangom, iz Australian Institute of Bioengineering na Sveučilištu u Queenslandu, kako bi stvorili proteinske mišiće mamuta. Njegov je tim preuzeo DNK sekvencu mamutskog mioglobina – ključnog proteina mišića koji daje okus mesu – i popunio nekoliko praznina s DNK slona. Ova sekvencija unesena je u mioblastične matične stanice ovce, koje su se replicirale kako bi narasle na 20 milijardi stanica koje je tvrtka kasnije koristila za uzgoj mamutskog mesa. “Bilo je nevjerojatno lako i brzo”, rekao je Wolvetang. “Učinili smo to u nekoliko tjedana. Isprva je ideja bila proizvesti meso dodo ptice, ali potrebni DNK slijedovi ne postoje.”
Međutim, još uvijek postoji problem koji se odnosi na vrijeme koje je prošlo od izumiranja tog praistorijskog diva: nijedan suvremeni čovjek nije kušao meso mamuta. “Ovaj protein nismo vidjeli tisućama godina”, rekao je Wolvetang. “Stoga nemamo pojma kako bi naš imunološki sustav reagirao kad bismo ga jeli. No ako bismo to ponovno učinili, sigurno bismo to mogli učiniti na način koji bi bio prihvatljiviji regulatornim tijelima.”
Wolvetang je također priznao da može razumjeti zašto su ljudi na početku bili oprezni prema ovom mesu. “Malo je čudno i novo, uvijek je tako na početku. Ali s ekološkog i etičkog stajališta, osobno smatram da uzgojeno meso ima puno smisla,” rekao je.
Velikoprodukcija mesa, posebno govedine, nanosi veliku štetu okolišu, a mnoge studije utvrđuju da mora doći do velikog smanjenja potrošnje mesa u bogatim zemljama kako bi se okončala klimatska kriza. Uzgojeno meso koristi znatno manje zemlje i vode od stoke te ne proizvodi emisije metana. Vow je rekao da sva energija koju koristi dolazi iz obnovljivih izvora te da se fetalni goveđi serum, sredstvo za rast dobiveno iz fetalne stoke, ne koristi u nijednom od njegovih komercijalnih proizvoda. Tvrtka je do danas prikupila investicije u iznosu od 56 milijuna američkih dolara (46 milijuna funti).
Wolvetang vjeruje da će se tehnologije korištene u istraživanju ljudskih matičnih stanica i medicinskom istraživanju sve više preklapati s proizvodnjom uzgojenog mesa. Na primjer, stanice se mogu programirati da se razvijaju u odgovoru na svoje neposredno okruženje, što znači da se mogu uzgajati komadi mesa koji sadrže mišićno tkivo, masnoće i vezivno tkivo. “Nadam se da će ovaj uzbudljiv projekt otvoriti nove razgovore o izvanrednom potencijalu uzgojenog mesa za proizvodnju održivije hrane”, komentirala je Seren Kell iz Good Food Institute Europe.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
