Znanstvenici su postigli povijesni uspjeh izvlačenjem najdubljeg uzorka iz Zemljinog plašta, koji bi mogao otkriti ključne informacije o podrijetlu života na Zemlji. Ovaj revolucionarni pothvat otvara nove mogućnosti za razumijevanje geološke povijesti našeg planeta.
Tim međunarodnih znanstvenika postigao je povijesni uspjeh izvlačenjem najdubljeg uzorka iz Zemljinog plašta, dosad prikupljenog s morskog dna Atlantskog oceana. Cilindrični uzorak, koji je dulji od 1,2 kilometra, ujedno je i najveći uzorak te vrste ikad prikupljen. Ovaj uzorak predstavlja neprocjenjiv izvor informacija koji bi mogao rasvijetliti ključne aspekte podrijetla života na Zemlji. Ovo bušenje, provedeno prošle godine, rezultiralo je objavom značajnih nalaza u časopisu Science. Znanstvenici vjeruju da bi rijetke stijene unutar ovog uzorka mogle pružiti odgovore na pitanja o tome kako su kemijske reakcije u Zemljinom plaštu mogle doprinijeti stvaranju prvih oblika života prije milijardi godina. “Postigli smo nešto izvanredno,” izjavio je Frieder Klein, koautor studije i član istraživačkog tima iz Woods Hole Oceanographic Institutiona u Massachusettsu. “Ovo je prava riznica stijena koja će nam omogućiti detaljno proučavanje procesa za koje se vjeruje da su ključni za nastanak života na našem planetu.”
“Izgubljeni Grad”: Ključna lokacija za istraživanje podrijetla života
Uzorak je prikupljen s lokacije poznate kao “Izgubljeni Grad,” podvodnog polja hidrotermalnih izvora koje ispušta vodik i organske spojeve, poput metana, u ocean. Ova je lokacija od iznimne važnosti jer se nalazi uz Srednjoatlantski greben, podvodni planinski lanac koji označava granicu između tektonskih ploča koje se razdvajaju. Tijekom ovog geološkog procesa, magma iz Zemljinog plašta izlazi na površinu, hladi se i stvara planine. Znanstvenici su posebno zainteresirani za proučavanje ovih stijena iz plašta jer bi mogle otkriti kako su se odvijale kemijske reakcije koje su dovele do stvaranja života. Ipak, prikupljanje takvih uzoraka iz dubina oceana bilo je veliki izazov. Ovog puta, bušenje kroz “tektonski prozor” omogućilo je pristup plaštu, što je rezultiralo izvanrednim otkrićem. “Kada smo prošle godine izvukli ove uzorke stijena, to je bilo jedno od najvećih dostignuća u povijesti geoloških istraživanja,” rekao je Johan Lissenberg, vodeći autor studije s Cardiff Universityja. “Međutim, pravi značaj ovih uzoraka leži u onome što nam mogu otkriti o sastavu i evoluciji našeg planeta.”
Geološka vremenska kapsula: Što nam uzorci mogu otkriti?
Iako su analize uzoraka još u tijeku, znanstvenici već ističu da su ove stijene iz plašta neprocjenjive vremenske kapsule drevne geologije. “Stijene koje su postojale na ranoj Zemlji imaju više sličnosti s ovima koje smo prikupili tijekom ove ekspedicije nego s uobičajenim stijenama koje danas čine naše kontinente,” objasnila je Susan Q Lang, suautorica studije i znanstvena suradnica na Institutu za geologiju i geofiziku u Woods Holeu. “Istraživanje ovih stijena pruža nam ključan uvid u kemijske i fizičke uvjete koji su postojali u ranoj povijesti Zemlje,” dodala je, “i koji su mogli osigurati stabilan izvor energije i povoljne uvjete tijekom geološki dugih razdoblja, neophodnih za nastanak prvih oblika života.” Ovaj izvanredni pothvat bušenja i prikupljanja uzoraka mogao bi biti ključan za razumijevanje ne samo geološke povijesti našeg planeta, već i za otkrivanje kako je život na Zemlji uopće započeo.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
