Nedavna otkrića visokorezolucijskih mapa morskog dna, na pola puta između Tasmanije i Antarktika, razotkrila su lanac podvodnih vulkana čiji impozantni vršci mogu bitno utjecati na oblikovanje nadzemnih oceanskih struja.
Kako prenosi space.com, ovi podvodni vulkani, poznati kao morski planinski vrhovi, nalaze se na dubini od oko 4.000 metara, smješteni direktno na putu najmoćnije oceanske struje na planeti – Antarktičke cirkumpolarne struje. Ova struja kruži oko Antarktika u smjeru kazaljke na satu, funkcionirajući kao barijera koja pomaže očuvati ledeni omotač kontinenta. Međutim, znanstvenici su identificirali područja gdje se čini da ova barijera “prokišnjava”, omogućujući toplijim vodenim masama da dopru do obala Antarktike.
“Ovo područje predstavlja ključnu točku kroz koju se toplina kanalizira prema Antarktici, doprinoseći otapanju leda i porastu razine mora,” izjavio je Benoit Legresy, vodeći znanstvenik ekspedicije i stručnjak za razinu mora sa Sveučilišta u Tasmaniji.
Iako curenje topline nije novo otkriće, najnoviji kartografski podaci mogu pružiti ključne uvide u predviđanje budućih promjena uzrokovanih zagrijavanjem oceana i ulaskom topljenih voda u Južni ocean uslijed klimatskih promjena.
Podaci za istraživanje prikupljeni su sa australskog istraživačkog broda “Investigator”, a dopunjeni su mjerenjima novog satelita SWOT (Surface Water and Ocean Topography), projektom NASA-e i Francuskog nacionalnog centra za svemirske studije. Ova tehnologija omogućila je mjerenja visine površine oceana iz svemira, pružajući uvid u reljef morskog dna.
Mjerenja su otkrila lanac planina unutar istraživanog područja, prostirući se na oko 20.000 kvadratnih kilometara, zapadno od otoka Macquarie i Macquarie grebena, područja poznatog po tektonskoj aktivnosti.
“Otkrili smo spektakularan lanac drevnih morskih planinskih vrhova, s osam vulkana koji su odavno ugasli, visina vrhova doseže do 1.500 metara, a jedan od njih ima čak dvostruki otvor,” rekao je Christopher Yule, doktorand marine geofizike na Sveučilištu James Cook u Australiji, koji je sudjelovao u ekspediciji. Četiri od ovih vulkana predstavljaju nova znanstvena otkrića.
Prema studiji, vulkani su nastali unutar posljednjih 20 milijuna godina i vjerojatno imaju značajnu ulogu u oblikovanju struja oko Antarktike. “Antarktička cirkumpolarna struja reagira na morsko dno i planine koje naiđe na svojem putu; kada naiđe na prepreke poput grebena ili morskih vrhova, stvaraju se zakrivljenja i turbulencije u toku vode,” objasnila je Helen Phillips, koordinatorica ekspedicije i docentica oceanografije na Sveučilištu u Tasmaniji.
Ove turbulencije, poznate kao virkule, igraju značajnu ulogu u prijenosu topline i ugljika iz gornjih slojeva oceana u dublje, djelujući kao ključni faktor u borbi protiv globalnog zagrijavanja. “Za razumijevanje i kvantificiranje utjecaja podvodnih planina na Antarktičku cirkumpolarnu struju i na procese prijenosa topline prema Antarktici, ključno je poznavanje dubine i oblika morskog dna,” zaključila je Phillips.
Ovaj članak pruža samo mali uvid u kompleksnost i važnost okeanografskih istraživanja u svrhu razumijevanja klimatskih promjena i njihovog utjecaja na globalnu ekologiju.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
