Hrvatska je tijekom listopada 2025. još jednom pokazala da po pitanju svemirske edukacije i popularizacije znanosti daleko nadilazi svoju veličinu. U sklopu Svjetskog tjedna svemira, koji se globalno obilježavao od 4. do 10. listopada, u zemlji je održano oko 120 registriranih događanja, čime se Hrvatska svrstala među tri najaktivnije države svijeta u odnosu na broj stanovnika. Time je potvrđen status regionalnog lidera unutar mreže World Space Week Association, inicijative koja djeluje pod okriljem Ujedinjenih naroda.
Svjetski tjedan svemira proglasila je Opća skupština UN-a još 1999. godine, a njegovo provođenje koordiniraju Vijeće UN-a za miroljubivo korištenje svemira i Ured UN-a za izvanzemaljske poslove sa sjedištem u Beču. U Hrvatskoj se ova manifestacija već godinama profilirala kao jedna od ključnih platformi za povezivanje obrazovanja, znanosti i tehnologije, no izdanje iz 2025. donijelo je vidljiv pomak od teorijskih predavanja prema praktičnim, interdisciplinarnim sadržajima.
Prema riječima Danka Kočiša, predsjednika organizacije Svjetski tjedan svemira Hrvatska, ovogodišnja tema “Living in Space – Živjeti u svemiru” otvorila je prostor za znatno širi dijalog od klasične astronomije. Umjesto fokusa isključivo na satelite ili povijest istraživanja Mjeseca, raspravljalo se o održivosti života izvan Zemlje, uzgoju hrane u mikrogravitaciji, psihološkim izazovima dugotrajne izolacije, ali i o dizajnu svemirskih staništa. U programe su se, uz astronome i fizičare, uključili biolozi, psiholozi, umjetnici i učitelji razredne nastave, čime je svemir poslužio kao polazište za razgovor o inovacijama i budućnosti tržišta rada u Hrvatskoj.
Organizacija Svjetskog tjedna svemira Hrvatska ističe da svemirska edukacija ima jasnu stratešku dimenziju. Svemirski sektor danas je među najbrže rastućim industrijama na svijetu, a procjene govore da će nakon 2030. godine nadmašiti trenutačnu vrijednost IT sektora. Kroz radionice i projekte provedene tijekom Tjedna, učenici i studenti razvijali su kompetencije u robotici, programiranju, analizi podataka i inženjerstvu materijala, vještine koje su primjenjive daleko izvan same svemirske industrije. Paralelno se gradi i baza znanja potrebna za razvoj domaće “New Space” industrije, s ciljem da Hrvatska dugoročno ne ostane samo potrošač, već i stvaratelj naprednih tehnologija.
Među istaknutim događanjima nacionalna koordinacija navodi središnju proslavu u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, održanu u suradnji s projektom CroCube, uz “Space Competition” natjecanje ideja. Posebnu pažnju privukli su i programi Jadranske aero-svemirske asocijacije, koji su kroz projekt “Mali sateliti i raketno modelarstvo” učenicima omogućili izravan rad na hardveru, upoznavanje s CanSat tehnologijom i osnovama raketne propulzije. Takav praktični pristup već se promatra kao temelj za temu Svjetskog tjedna svemira 2026. godine, najavljenu pod nazivom “Raketna revolucija”.
Programi su se odvijali diljem zemlje. U XV. gimnaziji u Zagrebu održane su radionice orbitalne mehanike uz gostovanje Ante Radonića, dok su u Novoj Gradiški posjetitelji mogli isprobati VR simulacije svemirske šetnje i sudjelovati u dizajnu baza na Marsu. Split je ponudio STEAM projekt “Zvjezdane niti”, koji je spojio umjetnost i znanost, a u Zadru se matematika primjenjivala na kartografiranje nebeskih tijela i planiranje svemirskih putovanja.
Unatoč uspjehu, organizatori upozoravaju na trajne izazove. Svjetski tjedan svemira u Hrvatskoj u velikoj mjeri počiva na volonterskom radu entuzijasta, nastavnika i astronoma amatera, dok nedostatak stabilnog financiranja ograničava nabavu opreme i provedbu zahtjevnijih radionica, osobito u manjim sredinama. Ipak, rezultati iz 2025. pokazuju da interes javnosti i obrazovnog sustava ne jenjava.
S više od stotinu događanja i sudionicima svih dobnih skupina, od vrtićke djece do umirovljenika, Svjetski tjedan svemira 2025. potvrdio je da Hrvatska, barem u obrazovnom i znanstveno-popularizacijskom smislu, funkcionira kao prava svemirska nacija. Tema života u svemiru uspješno je približena širokoj publici, a svemir je ponovno poslužio kao snažan alat za poticanje znatiželje, kritičkog razmišljanja i dugoročne vizije razvoja društva.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
