Među tisućama srebrnih novčića iz najveće vikinške ostave pronađene u Norveškoj prepoznat je iznimno rijedak primjerak kovan za kralja Olafa Haraldssona, poznatog i kao sveti Olaf. Dosad su bila poznata samo četiri novčića iste vrste, a posljednji takav nalaz u Norveškoj zabilježen je 1924. godine.
Arheologinja Anne Skogsfjord prepoznala je rijedak novčić pri obradi ostave Mørstad u Muzeju kulturne povijesti Sveučilišta u Oslu. Novčić je na prvi pogled nalikovao anglosaksonskom novcu pa je isprva bio svrstan među primjerke engleskog kralja Ethelreda II. Presudan je bio natpis s imenom norveškog vladara.
Na njemu stoji "ONLAF R+ NORMANORV", odnosno "Olaf, kralj Norvežana". Kako navodi muzej u objavi o nalazu, do danas je sačuvano manje od 20 novčića povezanih s Olafovom vladavinom, a većina je pronađena izvan Norveške.
Kraljevski portret i poruka nove vjere
Novčić je iskovan otprilike između 1024. i 1028. godine. Na prednjoj strani prikazan je kraljev portret okrenut ulijevo, sa šiljastom bojnom kacigom. Po tom je motivu ova vrsta novca dobila naziv "šiljasta kaciga". Uz portret se nalazi križ na tri stepenice, motiv nadahnut bizantskim novcem. Na poleđini su još jedan križ i kršćanski natpis.
Dizajn se oslanjao na anglosaksonske novčiće kralja Knuta Velikog. Zbog te je sličnosti Olafov primjerak pri početnom razvrstavanju bilo lako zamijeniti s engleskim novcem. Natpis s kraljevim imenom omogućio je točnu identifikaciju.
Profesor numizmatike Svein H. Gullbekk smatra da su portret i križevi trebali učvrstiti Olafov položaj i predstaviti ga kao kršćanskog vladara. Novac nije služio samo plaćanju. Kraljevo ime i odabrani simboli prenosili su poruku ljudima kroz čije je ruke prolazio.
Od četiri ranije poznata novčića iste vrste samo je jedan pronađen u Norveškoj, u ostavi otkrivenoj tijekom radova na ruševinama crkve u Steinu 1924. Novi nalaz drugi je takav primjerak iz zemlje kojom je Olaf vladao.
Urezi pokazuju da je novčić bio u uporabi
Na obje strane vide se brojni sitni urezi nožem. Oni nisu dio izvornog ukrasa: služili su provjeri sadržaja srebra pri plaćanju i razmjeni. Urezivanjem se moglo provjeriti kakav je metal ispod površine.
Florent Audy, koji u muzeju vodi obradu ostave, smatra da tragovi podupiru zaključak da je novčić više puta promijenio vlasnika. Između njegova kovanja i polaganja u ostavu prošlo je približno 20 do 25 godina. Kraljevski simboli ostali su vidljivi, ali je u svakodnevnim transakcijama važna bila i vrijednost samog srebra.
Ostava još nije do kraja obrađena
Ostavu su 10. travnja 2026. na polju u Reni, u okrugu Innlandet, pronašli Vegard Sørlie i Rune Sætre pomoću detektora metala. Muzej trenutačno navodi približno 5.500 novčića. Potrage na terenu nastavljene su i tijekom jeseni uz dopuštenje nadležnih vlasti, a krajem rujna nalazište su ponovno pregledali arheolozi.
Audy procjenjuje da bi konačni broj mogao prijeći 6.000. Obrada nalaza još traje: svaki predmet treba očistiti, pregledati i dokumentirati prije uključivanja u muzejsku zbirku.
Olafov novčić bit će izložen u Povijesnom muzeju u Oslu na izložbi o ostavi Mørstad, čije je otvaranje najavljeno za 20. studenoga. Posjetitelji će tada prvi put moći vidjeti dio blaga otkrivenog u travnju, dok se katalogizacija preostalih nalaza nastavlja.
