Sunce je zvijezda u središtu Sunčeva sustava. Njegov vidljivi sloj, fotosfera, ima temperaturu oko 5.500 °C, dok je u jezgri približno 15 milijuna °C. Promjer Sunca iznosi oko 1,39 milijuna kilometara, a od Zemlje je udaljeno prosječno 149,6 milijuna kilometara.
U jezgri nuklearna fuzija pretvara vodik u helij i oslobađa energiju. Svjetlosti od Sunca do Zemlje treba oko osam minuta i dvadeset sekundi. Sunce se sastoji pretežno od vodika i helija, a astronomi ga svrstavaju u spektralni razred G2V, često nazivan žutim patuljkom.
Temperatura, veličina i sastav Sunca
Sunce ima približno 333.000 puta veću masu od Zemlje. Njegova prosječna gustoća iznosi oko 1.400 kg/m³, no taj prosjek skriva velike razlike između guste jezgre i vrlo rijetkih vanjskih slojeva. Po obujmu je približno 1,3 milijuna puta veće od Zemlje; razliku između usporedbe obujma i slaganja kugli objašnjavamo u tekstu koliko Zemlji može stati unutar Sunca.
Iz njegove vanjske atmosfere, korone, odlazi Sunčev vjetar, tok nabijenih čestica. On oblikuje heliosferu, veliko područje u kojem prevladava utjecaj Sunčeva vjetra i magnetskog polja. Sunce, zajedno s planetima, obilazi središte Mliječne staze za približno 230 milijuna godina.
15 zanimljivosti o Suncu
1. Dio njegova materijala potječe iz starijih zvijezda
Sunce je nastalo prije približno 4,6 milijardi godina iz oblaka plina i prašine. Taj je oblak već sadržavao teže kemijske elemente nastale u ranijim zvjezdanim generacijama. To ne znači da je Sunce sastavljeno od čitavih drugih zvijezda, nego da je dio njihovih izbačenih elemenata postao njegovim gradivnim materijalom.
2. Fuzija pretvara mali dio mase u energiju
U Sunčevoj jezgri svake se sekunde u helij pretvara približno 600 milijuna tona vodika. Oko četiri milijuna tona mase pritom se pretvori u energiju. Ta dva broja opisuju različite stvari: količinu goriva uključenog u reakcije i malu razliku u masi koja se oslobađa kao energija.
3. Sunčeva svjetlost pokreće fotosintezu
Biljke, alge i neke bakterije koriste svjetlost za stvaranje organskih tvari. Fotosinteza tako podupire velik dio hranidbenih mreža na Zemlji, ali nije temelj baš svakog ekosustava: neke zajednice mikroorganizama koriste energiju kemijskih reakcija, primjerice uz dubokomorske hidrotermalne izvore.
4. Sunčeva svjetlost je bijela
Sunce zrači kroz cijeli vidljivi spektar, a tu mješavinu opažamo kao bijelu svjetlost. Raspršenje svjetlosti u Zemljinoj atmosferi mijenja njegovu prividnu boju, osobito pri izlasku i zalasku, kada često izgleda narančasto ili crveno. U Sunce se ne smije gledati izravno bez odgovarajuće zaštite za promatranje Sunca.
5. Sunce je gotovo kuglasto
Gravitacija privlači Sunčevu tvar prema središtu, pa je njegov oblik vrlo blizak kugli. Iako rotira, spljoštenost mu je mala. Njegov oblik ipak nije isto što i čvrsta površina planeta: Sunce je pretežno plazma.
6. Gravitacija mu je mnogo jača od Zemljine
Na razini fotosfere gravitacijsko ubrzanje približno je 28 puta veće nego na Zemljinoj površini. Tijelo iste mase ondje bi imalo oko 28 puta veću težinu, ali mu se masa ne bi promijenila. Kilogram je jedinica mase, a ne sile teže.
7. Sunčeve oluje mogu poremetiti tehnologiju
Pojačana Sunčeva aktivnost može utjecati na satelite, navigaciju i radiokomunikacije. Koronalni izbačaji mase, ako stignu do Zemlje pod odgovarajućim uvjetima, mogu izazvati geomagnetske oluje. Brze promjene magnetskog polja induciraju struje u dugim električnim vodovima, što može opteretiti transformatore i poremetiti mrežu. NOAA opisuje taj mehanizam; nije riječ o česticama koje probijaju izolaciju kabela.
8. Sunce će postati crveni div, a zatim bijeli patuljak
Za približno pet milijardi godina, nakon iscrpljivanja vodika u jezgri, Sunce će napustiti sadašnju fazu razvoja i proširiti se u crvenog diva. U kasnijoj fazi u jezgri će se odvijati fuzija helija. Na kraju će odbaciti vanjske slojeve, a ostatak će biti bijeli patuljak, približno veličine Zemlje. Sunce nema dovoljno mase da završi kao supernova.
9. Sunčeve baklje oslobađaju magnetsku energiju
Sunčeva baklja naglo je pojačanje zračenja povezano s oslobađanjem energije magnetskog polja. Baklje nisu sve jednake snage i nisu isto što i koronalni izbačaji mase, iako se te pojave mogu dogoditi zajedno.
10. Gotovo sva masa Sunčeva sustava nalazi se u Suncu
Sunce sadrži oko 99,86 posto mase Sunčeva sustava. Planeti, njihovi sateliti, asteroidi i kometi zajedno čine tek mali ostatak.
11. Magnetski polovi mijenjaju polaritet
Sunčeva aktivnost raste i opada u ciklusu koji prosječno traje oko 11 godina. Oko maksimuma aktivnosti globalno magnetsko polje mijenja polaritet. Za povratak na početnu magnetsku orijentaciju potrebna su približno dva takva ciklusa, odnosno 22 godine.
12. Sunce nema čvrstu površinu
Ono što obično nazivamo Sunčevom površinom jest fotosfera, sloj iz kojeg prema nama dolazi većina vidljive svjetlosti. Na njemu se ne bi moglo stajati kao na tlu. Plazma je stanje tvari u kojem su elektroni odvojeni od atomskih jezgara.
13. Različiti dijelovi Sunca rotiraju različitom brzinom
U odnosu na udaljene zvijezde, ekvatorska područja okrenu se za približno 25 dana, a polarna za oko 36 dana. Ta diferencijalna rotacija moguća je jer Sunce nije kruto tijelo i važna je za razvoj njegova magnetskog polja.
14. Jezgra je mnogo toplija od fotosfere
Razlika između približno 5.500 °C u fotosferi i 15 milijuna °C u jezgri odražava uvjete duboko u zvijezdi, gdje se odvija fuzija. No temperatura ne pada jednostavno cijelim putem prema van: korona iznad fotosfere doseže milijunske temperature.
15. Sunčeve pjege nisu crne rupe na površini
Sunčeve pjege područja su snažnog magnetskog polja koje otežava prijenos topline konvekcijom. Hladnije su od okolne fotosfere pa u usporedbi s njom izgledaju tamne, premda i same intenzivno zrače.
Osnovni podaci provjereni su prema NASA-inu pregledu Sunca, uz objašnjenja nastanka Sunčeve energije i prosječne gustoće.
