Svjetle Herbig-Haro (HH) regije okružuju mlade zvijezde. One nastaju kada vjetrovi ili mlazovi plina iz zvijezda stvaraju udarne valove. Kada se ti valovi snažno sudaraju s okolnim plinom i prašinom, rezultat su impresivne svjetlosne pojave. Jedan izuzetan primjer toga možemo vidjeti na slici iz NASA-inog teleskopa James Webb, koja prikazuje HH 211. Na slici je protuzvijezda klase 0, koja nas podsjeća na najranije dane našeg Sunca – s tek djelićem njegove sadašnje dobi i mase, ali sa sudbinom da postane zvijezda slična Suncu.
Važnost infracrvenog snimanja
Mlade zvijezde, kao što je ona u HH 211, često su skrivene unutar gustog plina gdje su nastale. U takvim uvjetima, infracrveno snimanje je ključno jer može detektirati ono što je inače skriveno od pogleda. Objekti poput HH 211 savršen su materijal za teleskop Webb i njegove infracrvene instrumente. Aktivirane ovim turbulentnim uvjetima, molekule emitiraju infracrvenu svjetlost, koju Webb detektira i pomaže znanstvenicima razumjeti strukture koje se javljaju.
Detalji koje je otkrio teleskop Webb
Slika HH 211 je posebno impresivna. Prikazuje udarne valove na oba kraja, sa središnjim mlazom plina koji ih pokreće. Zbog preciznosti teleskopa Webb, detalji na slici su mnogo jasniji nego na prethodnim slikama. Središnji mlaz ima karakterističnu oscilaciju oko protuzvijezde, što sugerira mogućnost postojanja dvojne zvijezde koja se ne vidi.
Usporedba s ranijim saznanjima
U prošlosti, teleskopi sa Zemlje su HH 211 prikazivali drugačije, s velikim udarnim valovima i različitim strukturama. No, novi podaci dobiveni pomoću teleskopa Webb omogućili su bolje razumijevanje. Istraživači su zaključili da je protok materije iz HH 211 sporiji u usporedbi s drugim protuzvijezdama.
Detaljna analiza pokazuje da protoci iz najmlađih zvijezda, poput one u HH 211, imaju prevladavajuće molekulske komponente. Razlog tome je što manje brzine udarnih valova nemaju dovoljno energije da razgrade molekule.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
