Novi mali satelit mogao bi znatno produljiti vrijeme za upozorenje na snažne Sunčeve oluje. Misija HENON planira postaviti CubeSat oko 15 milijuna kilometara ispred Zemlje, u smjeru iz kojeg dolazi Sunčev vjetar. Na toj bi udaljenosti mogao registrirati nadolazeći poremećaj prije nego što stigne do našeg planeta.
Današnji sustavi upozorenja oslanjaju se na letjelice u blizini točke L1, udaljene približno 1,5 milijuna kilometara od Zemlje. One za neke događaje pružaju između 15 i 60 minuta vremena. Imperial College London opisuje HENON kao tehnološku demonstracijsku misiju koja bi tu udaljenost povećala deset puta i provjerila može li se CubeSat ondje sigurno kretati.
Kako nastaje upozorenje
Sunčeve oluje nastaju kada Sunce naglo oslobodi energiju ili izbaci oblak magnetizirane plazme. Ako takav oblak pogodi Zemlju, može izazvati polarnu svjetlost, ali i poremetiti rad satelita, radio-veze, navigaciju i elektroenergetske mreže. Za prognozu je ključno izmjeriti brzinu, gustoću i magnetski smjer čestica prije njihova dolaska.
HENON bi te podatke prikupljao magnetometrom MAGIC. Instrument mora razlikovati slabe promjene u međuplanetarnom prostoru od vlastitog magnetskog šuma satelita, što je posebno zahtjevno za malu letjelicu s ograničenom električnom snagom. Podaci bi se zatim slali na Zemlju i uspoređivali s mjerenjima većih opservatorija u blizini L1.
Zašto je odabrana tako udaljena putanja
Udaljenost od 15 milijuna kilometara omogućila bi satelitu da poremećaj zabilježi ranije, ali ona donosi i ozbiljne rizike. HENON bi se trebao kretati po takozvanoj udaljenoj retrogradnoj orbiti, putanji koja letjelici omogućuje dug boravak daleko od Zemlje bez goleme količine goriva. Takvu putanju treba precizno održavati jer je svaka korekcija na toj udaljenosti skupa i spora.
Misija nije zamišljena kao gotov operativni sustav. HENON treba pokazati da mali satelit može raditi u okruženju u kojem su komunikacija, navigacija i opskrba energijom zahtjevnije nego u niskoj orbiti. Uspije li, iskustvo bi moglo poslužiti većem europskom sustavu SHIELD, koji bi u budućnosti rasporedio više letjelica za praćenje svemirskog vremena.
Što bi ranije upozorenje donijelo
Dodatna dva sata ne bi zaustavila Sunčevu oluju, ali bi operatorima dala vremena da prebace satelite u sigurniji način rada, odgode osjetljive postupke i upozore zrakoplovne službe. Elektroenergetske tvrtke mogle bi prilagoditi mrežu, a posade u svemiru dobile bi pravodobnije upozorenje na povećano zračenje.
Takav sustav vrijedi samo ako mjerenja stignu dovoljno brzo i prognoza jasno pokaže koliko je događaj snažan. HENON će, osim magnetometra, testirati komunikacijske i navigacijske postupke potrebne za rad izvan uobičajenog područja satelita.
Sunčevo je ponašanje promjenjivo, pa nijedna misija ne može obećati točno predviđanje svake oluje. HENON bi, međutim, mogao pomaknuti granicu s nekoliko desetaka minuta prema nekoliko sati, što bi bio važan korak u zaštiti tehnologije ovisne o svemirskom vremenu. Pozadinu tih poremećaja i njihov utjecaj na Zemlju objašnjava pregled Sunčevih oluja i svemirskog vremena.
