Dva satelita u gotovo istoj orbiti prikupljaju podatke o oceanu koji meteorolozima mogu osigurati više vremena za pripremu prije dolaska opasnih uragana. Sentinel-6 Michael Freilich i Sentinel-6B mjere visinu morske površine s preciznošću od nekoliko centimetara, a njihova se mjerenja koriste za praćenje snažnog El Niña.
Kako navodi NASA-in Laboratorij za mlazni pogon (JPL), podaci su u stvarnom vremenu počeli pristizati 15. srpnja. Timovi ih do kraja godine planiraju uključiti u operativne modele za prognozu uragana i drugih vremenskih pojava povezanih s toplinom oceana. Sateliti su dio europsko-američke misije Copernicus Sentinel-6/Jason-CS.
Visina mora otkriva toplinu oceana
Radarski visinomjer na svakom satelitu šalje impulse prema morskoj površini i mjeri vrijeme njihova povratka. Iz istih podataka dobivaju se visina valova i brzina vjetra. Visina morske površine nije samo pokazatelj količine vode. Toplija se voda širi, pa dijelovi oceana u kojima se nakuplja toplina mogu biti malo viši od hladnijih područja.
Mjerenja tako pokazuju gdje se u gornjim slojevima oceana nakuplja energija koja može potaknuti jačanje tropskih ciklona. Satelitske karte same ne mogu predvidjeti put pojedinog uragana, ali računalnim modelima daju važne početne podatke. U kombinaciji s mjerenjima atmosfere meteorolozima pomažu procijeniti hoće li se oluja naglo pojačati.
El Niño mijenja raspored topline
El Niño nastaje kada pasati oslabe i manje učinkovito potiskuju toplu vodu prema zapadu. Površinske vode neuobičajeno se zagrijavaju u središnjem i istočnom Pacifiku, što mijenja strujanje zraka i raspored oborina širom svijeta. Učinci na uragane razlikuju se među oceanskim bazenima, pa prognoze moraju istodobno uzeti u obzir temperaturu mora i stanje atmosfere.
Sentinel-6 Michael Freilich i Sentinel-6B lete po istoj putanji, s vremenskim razmakom od približno trideset sekundi. Takav raspored omogućuje gotovo istodobnu provjeru mjerenja i ujednačen prikaz stanja oceana. Drugi instrumenti na satelitima, među njima sustav za radiookultaciju GNSS-RO, mjere vlagu, tlak i temperaturu po visini atmosfere.
Od mjerenja do upozorenja
Podaci koji brzo stižu do meteoroloških centara mogu pomoći pri izdavanju upozorenja, planiranju evakuacija te usmjeravanju brodova i zrakoplova. Njihova vrijednost raste kada se povežu s drugim izvorima, poput mjerenja plutača, zrakoplova i geostacionarnih satelita. Satelitska opažanja imaju primjenu i izvan meteorologije, primjerice u ranom otkrivanju propadanja šuma. Nova mjerenja pritom nadopunjuju postojeće sustave i ne zamjenjuju prognoze koje izrađuju meteorološke službe.
Misija se nadovezuje na mjerenja koja je 1992. započeo satelit TOPEX/Poseidon. Dug vremenski niz omogućuje usporedbu današnjih promjena s ranijim epizodama El Niña i La Niñe te praćenje dugoročnog rasta razine mora. Kontinuirana opažanja korisna su i za svakodnevne prognoze i za istraživanje klimatskih promjena.
Sentinel-6 neće ukloniti neizvjesnost iz prognoze uragana, ali može poboljšati procjenu mjesta na kojima se nalazi energija potrebna za jačanje oluje. Za stanovništvo uz obalu razlika između pravodobnog upozorenja i upozorenja izdanog u posljednji tren može biti presudna.
