Znanstvenici su pronašli dokaze o višestrukim valovima specifičnih mutacija, sugerirajući da se moderni ljudski fenotip mogao razvijati u fazama.
Američki genetičari analizirali su 279 genoma modernih i 3 arhaična čovjeka i otkrili da je ljudski genom jedinstven samo 1,5-7 posto u odnosu na druge hominine. Većina trenutnih genetskih promjena dogodila se na ljudima prije podjele budućih populacija kromanjona i neandertalaca prije otprilike 520-630 tisuća godina. Geni neandertalaca u modernoj DNA neafričkih populacija izvedeni su iz introgrezije prije oko 74 tisuće godina.
“1000 genoma” započet 2008. omogućio je prikupljanje ogromne javne baze podataka, što stvara brojna otkrića na polju populacijske genetike i komparativne genomike. Rezultat ovih djela bilo je bolje razumijevanje prirode genetske raznolikosti čovječanstva.
Istodobno, paleogenetika se brzo razvija, ponajprije zahvaljujući švedskom biologu Svanteu Paabu, pod čijim je vodstvom bilo moguće sekvencirati nuklearnu DNK dviju skupina arhaičnih ljudi u 2010. godini – neandertalaca i denisovanaca.
Trenutna istraživanja omogućuju otkrivanje kakvog su doprinosa slijepe grane ljudskog razvoja dale modernoj populaciji. Dakle, postalo je poznato da svi neafrički ljudi nose 2-4 posto neandertalske DNA, a neki narodi Azije, Oceanije i Australije također su dobili Denisovan gene.
Istodobno, genetičari primjećuju da tijekom posljednjih 45 tisuća godina takve sekvence nisu “isprane” iz DNK suvremenih ljudi.
Samo 7% ljudskog genoma je jedinstveno
Nathan Schaefer sa Sveučilišta u Kaliforniji, zajedno sa znanstvenicima iz Sjedinjenih Država, analizirao je genome modernih ljudi i arhaične hominine koristeći novi algoritam za proučavanje grafova nasljednih rekombinacija.
Ukupno je proučeno 279 genoma modernih ljudi, dva genoma s visokom pokrivenošću neandertalaca i jedan od Denisovanaca. Koristeći dobivene grafikone nasljedne rekombinacije, znanstvenici su uspjeli mapirati podrijetlo neandertalaca i Denisovanaca.
Rezultati studije pokazali su da postoje dokazi o najmanje jednom valu kontaminacije neandertalskim genom kod svih modernih neafrikanaca.
Ispostavilo se da je podrijetlo Denisovanaca rezultat višestruke introgresije različitih populacija
Znanstvenici su pronašli nešto više neandertalskih gena u populacijama središnje i istočne Azije i Amerike nego u Europi, jugozapadu i južnoj Aziji, s tim da je potonja regija imala više ograničenih neandertalskih haploblokova nego bilo gdje drugdje.
https://kozmos.hr/izvanzemaljska-civilizacija-bit-ce-slicna-umjetnoj-inteligenciji/
U ljudi se većina trenutnih genetskih promjena dogodila prije podjele budućih populacija kromanjonaca i neandertalaca prije otprilike 520-630 tisuća godina.
Istraživači su uspjeli utvrditi da je oko 7 posto modernog ljudskog genoma jedinstveno, nazvavši ga “arhaičnom pustinjom”, uz dodatna ograničenja, taj udio pada na jedan i pol posto.
Ostalo se sastoji od područja zajedničkih arhaičnim homininima ili primjesama.
Znanstvenici su pronašli dokaze o višestrukim valovima specifičnih mutacija, sugerirajući da se moderni ljudski fenotip mogao razvijati u fazama.
Primjer neandertalca tako je dobiven prije oko 74 tisuće godina.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
• Charles, K. (2021, July 16). Just 1.5 to 7 per cent of the modern human genome is uniquely ours. New Scientist.
• Larson, C. (2021, July 16). Just 7% of our DNA is unique to modern humans, study shows. Phys.org.
• Rettner, R. (2021, July 16). As little as 1.5% of our genome is ‘uniquely human’. LiveScience.
• Schaefer, N. K., Shapiro, B., & Green, R. E. (2021, July 1). An ancestral recombination graph of human, Neanderthal, and Denisovan genomes. Science Advances.
• Woodward, A. (2021, July 16). At most, just 7% of the human genome is unique to our species. We share most genes with Neanderthals, Denisovans, and other ancestors. Business Insider.
