Prve izravne snimke podmorskog kanjona Mar del Plata u jugozapadnom Atlantiku otkrile su plastični i gumeni otpad na dubinama do 3820 metara. Istraživanje pokazuje da ambalaža, dijelovi ribolovne opreme i drugi predmeti dospijevaju i u dijelove oceana koji su tisućama metara udaljeni od površine.
Daljinski upravljano podvodno vozilo (ROV) zabilježilo je 29 komada otpada. Od toga je 27 predmeta bilo izrađeno od plastike, a dva od gume. Istraživači su ih uočili tijekom deset od ukupno 17 zarona u srpnju i kolovozu 2025., na dubinama od 878 do 3820 metara.
Kanjon djeluje kao koridor za otpad
Podmorski kanjoni duboki su usjeci u kontinentalnoj padini. Kroz njih se niz padine mogu kretati sedimenti, organski materijal i voda, pa povezuju plitko more s dubokim oceanom. Isti procesi mogu prenijeti i otpad koji je u more dospio blizu obale ili na otvorenom moru.
Mar del Plata jedan je od takvih sustava. Kanjonom prolaze snažne struje i naslage koje se povremeno spuštaju prema dnu. Predmeti koji plutaju na površini ili ostanu zarobljeni u gornjim slojevima tako mogu završiti stotinama ili tisućama metara niže. Snimke daju rijedak izravan uvid u taj put jer se većina istraživanja morskog otpada oslanja na uzorke s obale, površinske mreže ili sedimentne zamke.
Na snimkama su se pojavili dijelovi ribolovne opreme, plastične vrećice, omoti i drugi predmeti. Istraživači smatraju da je ribolov vjerojatan izvor dijela otpada, ali ne mogu isključiti ni utjecaj morskih struja, pomorskog prometa i kopnenih izvora. Sam položaj predmeta na dnu ne otkriva kada su ondje dospjeli ni koliko su dugo putovali.
Otpad postaje dio staništa
Plastika na morskom dnu nije samo kemijski ili estetski problem. Na njezinoj se površini mogu pričvrstiti bakterije, alge i sitni beskralježnjaci, a tvrdi predmeti mogu postati podloga za organizme u okolišu u kojem prirodnih čvrstih površina nema mnogo. Time otpad mijenja način na koji se pojedine vrste raspoređuju i međusobno susreću.
Tim je tijekom zarona zabilježio i velik broj organizama koji žive na otpadu ili u njegovoj blizini. U području kanjona pronađeno je približno 40 vrsta ili skupina koje bi mogle biti nove za znanost, no za potvrdu toga potrebna su dodatna morfološka i genetska istraživanja. Znanstvenici zato upozoravaju da plastika može djelovati kao pokretna podloga koja prenosi organizme u nova staništa.
O biološkom bogatstvu dubokog mora svjedoče i ranija istraživanja drugih oceana. U jednom od njih istraživači su ispod površine Tihog oceana pronašli desetke dosad nepoznatih vrsta. Takvi nalazi pokazuju koliko je još malo izravnih podataka o životu u najdubljim dijelovima mora.
Prvi sustavni pogled na Mar del Platu
Rezultati su objavljeni u časopisu PLOS One u radu o morskom otpadu u podmorskom kanjonu Mar del Plata. Autori su spojili videosnimke vozila ROV SuBastian s podacima o položaju i dubini te bilješkama o organizmima koji su se nalazili u blizini predmeta.
Takav pristup omogućuje razlikovanje otpada koji leži na otvorenoj sedimentnoj površini od predmeta koji su zapeli uz stijenu, u udubini ili među naslagama. Oblik, položaj i obrasci nakupljanja mogu pokazati djeluje li na nekom dijelu kanjona jača struja ili se ondje otpad zadržava zbog reljefa dna.
Duboko more nije izvan dosega ljudskog otpada
Dosadašnja istraživanja teško mogu procijeniti ukupnu količinu otpada u dubokom moru. ROV može pregledati samo ograničenu površinu, a velik dio predmeta može biti zatrpan sedimentom ili izvan vidnog polja kamere. Ipak, ponovljeni nalazi na velikim dubinama pokazuju da udaljenost od obale nije dovoljna zaštita.
Autori zato zagovaraju nova ronjenja u različitim godišnjim dobima i usporedbu s drugim kanjonima. Takva bi mjerenja mogla pokazati kako se otpad kreće kroz podmorske koridore, gdje se zadržava i koje vrste s njim dolaze u dodir. Bez tih podataka teško je procijeniti posljedice za dubokomorske ekosustave, ali snimke Mar del Plate jasno pokazuju da se problem plastike proteže mnogo dublje nego što se može vidjeti s površine.
