Pogledajte fascinantne slike središnje nakupine zvijezda Mliječne staze, u rezoluciji 50 000 x 25 000 piksela.
Tijekom srpnja, kolovoza i rujna, na vedre noći bez Mjeseca, mliječno bijela šara prekriva nebo i zaokuplja pažnju zaljubljenika u svemir. Ona prvo teče smireno kao rijeka, a potom se razlijeva i širi u dvije ruke koje se naknadno opet spajaju i nastavljaju svoj put. To je naša Mliječna staza.
U svemiru, zvijezde i difuzne maglice (svijetle i tamne) formiraju velike sustave zvane galaksijama. Mliječna staza naša je galaksija i u njoj se nalazi Sunčev sustav zajedno s još 200 milijardi zvijezda i planeta te na tisuće zvjezdanih klastera i maglica. Mliječna staza velika je spiralna galaksija s oko 750 milijardi do 1 bilijuna solarnih masa, promjera oko 100 000 svjetlosnih godina i debljine blizu 1000 svjetlosnih godina. Njoj pripadaju sve zvijezde koje vidimo na nebu.
Daleke zvijezde naše galaksije ne mogu se vidjeti golim okom i zato imamo dojam da se radi o mliječno bijeloj šari koja prekriva nebesku sferu. No, gledajući kroz teleskop, lako ćemo uočiti da se maglice Mliječne staze sastoje od pojedinačnih zvijezda.
Kako bi dobili jasniju ideju o veličini naše galaksije i ogromnom broju zvijezda koje se kriju u njoj, možemo pogledati fotografije ispod ovog teksta, objavljene prije nekoliko mjeseci.
Najnoviji prikazi Mliječne staze
Količina znanja o svemiru koju prikupimo svake godine, naprosto je zadivljujuća. Pogledajte rujan i listopad prethodne godine – gomila prijelomnih otkrića o Sunčevom sustavu. Iako se ovdje ne radi o otkriću, fotografije su spektakularne.
Tim astronoma skenirao je središnju nakupinu Mliječne staze odnosno preko 250 milijuna zvijezda, pomoću njihovog svjetlosnog „otiska prstiju“. Ono što je još važnije, uspjeli su konstruirati veliki pregled u boji koristeći blizu-ultraljubičasto, blizu-infracrveno i optičko svjetlo zvijezda. Ova slika sadrži 50 000 x 25 000 piksela, a uvećana verzija dostupna je ovdje. Ovo je dosad najdetaljnija slika Mliječne staze, barem koliko ja pamtim.
Uspjeh ovog „fotografiranja“ može se zahvaliti upotrebi Crno-energijsko-materijske kamere (DECam) koju je Victor M. Blanco montirao na 4-m teleskop.
Od 250 milijuna zvijezda u videokrugu, tim astronoma fokusirao se na 70 000, čije su kemijske kompozicije mogli analizirati. Ono što su pronašli jest da zvijezde blizu središta galaksije, imaju vrlo sličan sastav što znači da dijele zajedničko porijeklo, starost i materijale.
Za kraj, rezultati su objavljeni u dvama izvješćima koja možete pronaći (1)ovdje i (2) ovdje.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
