Kad rover NASA-e Curiosity nije u pokretu na Marsu, služi kao izvrstan sunčani sat, što je vidljivo na dva crno-bijela videa snimljena 8. studenog, na 4002. marsovskom danu, ili solu, misije. Rover je koristeći svoje crno-bijele kamere za izbjegavanje opasnosti (Hazcams) zabilježio kako se njegova sjena pomjera preko Marsove površine.
Upute za snimanje ovih videa bile su dio posljednjeg seta naredbi poslanih Curiosityju uoči solarne konjunkcije Marsa, razdoblja kada se Sunce nalazi između Zemlje i Marsa. Tijekom ovog perioda, zbog solarne plazme koja može ometati radiokomunikacije, misije odgađaju slanje naredbi svemirskim letjelicama na Marsu na nekoliko tjedana. Ipak, misije su održavale kontakt šaljući redovite izvještaje tijekom konjunkcije.
Piloti rovera inače se oslanjaju na Hazcams za otkrivanje stijena, padina i drugih potencijalnih opasnosti. Međutim, s obzirom na to da su druge aktivnosti rovera bile smanjene prije konjunkcije, tim je odlučio iskoristiti ove kamere za snimanje 12-satnih videozapisa, nadajući se da će uhvatiti oblake ili vrtloge prašine koji bi mogli pružiti uvid u vrijeme na Marsu.
Nakon što su snimke došle na Zemlju poslije konjunkcije, iako znanstvenici nisu primijetili nikakve posebne meteorološke pojave, dva videa od po 25 kadrova zabilježila su prolazak vremena. Snimljeni od 5:30 ujutro do 5:30 poslijepodne lokalnog vremena, video zapisi prikazuju promjenu Curiosityjeve sjene kako dan odmiče od jutra prema popodnevu i večeri.
Prvi video, s prednjim Hazcamom, prikazuje pogled jugoistočno prema Gediz Vallisu, dolini smještenoj na planini Sharp. Curiosity se penje na bazu ove 5 kilometara visoke planine, koja se nalazi u Gale krateru, od 2014. godine.
Kako dan svjetli, sjena roverove 2 metra visoke robotske ruke pomiče se ulijevo, a prednji kotači Curiosityja postaju vidljivi s obje strane kadra. Na lijevoj strani postaje vidljiv i kružni kalibracijski cilj montiran na ramenu robotske ruke. Inženjeri koriste ovaj cilj za provjeru preciznosti Alfa čestica X-zraka spektrometra, instrumenta koji otkriva kemijske elemente na površini Marsa.
Sredinom dana, prednja Hazcam kamera stabilizira se na ekspozicije od otprilike jedne trećine sekunde. No, kako pada noć, vrijeme ekspozicije raste na više od minute, što rezultira tipičnom bukom senzora poznatom kao “vrući pikseli” koji se pojavljuju kao bijeli šum na završnoj slici.
Drugi video prikazuje pogled stražnje Hazcam kamere prema sjeverozapadu niz padine planine Sharp prema dnu Gale kratera. Vidljiv je desni stražnji kotač rovera, kao i sjena Curiosityjevog sustava napajanja. Mali crni artefakt koji se pojavljuje slijeva, negdje oko 17. kadra, rezultat je udara kosmičke zrake na senzor kamere.
Svjetleće treperenje i drugi šumovi na kraju videa posljedica su topline od energetskog sustava letjelice koja utječe na senzor slike Hazcam-a. Ove su slike reprojicirane kako bi se ispravile distorzije širokokutnih leća Hazcamsa. Šarenilo slika, posebno izraženo na videu stražnje kamere, rezultat je 11 godina nakupljanja prašine na lećama.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
