NASA-in rover Perseverance otkrio je najstariji uzorak stijene ikad prikupljen na Marsu, a znanstvenici su zatečeni njegovom neobičnom teksturom. Ova stijena, nazvana “Srebrna planina”, datira iz noahijskog razdoblja, razdoblja od prije 3,7 do 4,1 milijardu godina, kada je Mars možda bio puno topliji i imao tekuću vodu.
Otkriće je napravljeno u geološki fascinantnom području nazvanom Plavo brdo, koje se nalazi unutar šire regije Plitke uvale u Jezero krateru. Ovo mjesto krije rijetku vrstu niskokalcijevog piroksena, minerala koji je na Zemlji prisutan u magmatskim stijenama i gornjem plaštu planeta. Stručnjaci vjeruju da bi ova stijena mogla otkriti nove tragove o vulkanskoj prošlosti Marsa i njegovim davnim interakcijama s vodom.
Još je zanimljivija činjenica da je Perseverance otkrio i minerale serpentina—zelenkaste stijene koje se obično formiraju kada magma dolazi u dodir s vodom. Ovaj trag mogao bi ukazivati na nekadašnju hidrotermalnu aktivnost, koja je na Zemlji povezana s okruženjima pogodnima za razvoj mikroorganizama.
Jedinstvena prilika za prikupljanje uzorka
Plavo brdo je jedini poznati izloženi sloj ovakvih stijena na trenutnoj ruti Perseverancea, što znači da je rover imao jedinstvenu priliku da ih analizira. Svjestan njihove vrijednosti, NASA-in tim odlučio je prikupiti 2,9-centimetarski uzorak, čime je osigurao da se ovaj drevni komadić Marsove povijesti sačuva za buduće analize. “Moj 26. uzorak, poznat kao ‘Srebrna planina’, ima teksturu kakvu još nismo vidjeli,” objavljeno je na službenom profilu rovera Perseverance na platformi X.
Iako je Mars Sample Return (MSR) misija zamišljena kako bi se ovi uzorci jednog dana doveli na Zemlju, cijeli projekt suočava se s ozbiljnim kašnjenjima. Financijski izazovi i političke odluke buduće administracije mogli bi odrediti sudbinu misije, što zabrinjava mnoge znanstvenike koji nestrpljivo čekaju priliku da analiziraju ove vrijedne komade Marsove prošlosti.
Unatoč neizvjesnosti, Perseverance nastavlja otkrivati tajne Crvenog planeta. Svaka nova analiza, svaki prikupljeni uzorak i svaka vožnja rovera približavaju nas odgovoru na jedno od najvećih pitanja znanosti: Je li Mars nekada bio dom života?
