Znanstvenici iz Japana otkrili su nešto fascinantno kod gljive Phanerochaete velutina – pokazuje znakove primitivne inteligencije, sposobnost prepoznavanja oblika i komunikacije kroz cijelu svoju mrežu. Ova otkrića mogla bi promijeniti naše razumijevanje tih jednostavnih organizama i njihovih izvanrednih sposobnosti.
“Vjerojatno biste se iznenadili koliko su gljive sposobne,” izjavio je Yu Fukasawa, profesor ekologije šuma na Sveučilištu Tohoku. “One imaju sjećanja, uče i donose odluke. Razlike u načinu na koji one rješavaju probleme u odnosu na ljude su nevjerojatne.”
U istraživanju objavljenom u časopisu Fungal Ecology, tim znanstvenika predvođen Fukasawom postavio je niz drvenih blokova u različite oblike, omogućivši miceliju P. velutina da ih istraži. Micelij ove gljive, koji se obično hrani drvećem breskve i nektarine, nije se širio nasumično – umjesto toga, pokazao je ponašanje koje sugerira donošenje odluka, što znanstvenici tumače kao znakove primitivne inteligencije.
Prepoznavanje oblika i “odluke” gljive
U jednom od eksperimenata, drveni blokovi bili su postavljeni u oblik križa. Micelij je “prepoznao” vanjske blokove i poslao informaciju ostatku svoje mreže, izbjegavajući središte formacije. Kada su blokovi bili postavljeni u oblik kruga, micelij nikada nije ušao u središte, kao da je “zaključio” da nema razloga istraživati područje bez drvenih blokova.
“Ova otkrića sugeriraju da micelij može ‘prepoznati’ prostorni raspored blokova i prilagoditi svoje djelovanje u skladu s tim,” pišu znanstvenici u radu.
Fukasawa i njegov tim vjeruju da njihovi nalazi imaju širu primjenu. Ovi rezultati mogli bi pomoći u istraživanju drugih jednostavnih organizama poput sluzavih plijesni, koji također pokazuju znakove osnovne inteligencije. Nadalje, ova otkrića mogla bi dovesti do razvoja bioloških računala koja koriste organske strukture poput micelija za prijenos informacija.
“Značaj ovih otkrića leži u mogućnosti da bolje razumijemo primitivnu inteligenciju organizama bez mozga, njihove ekološke uloge i potencijalnu primjenu u razvoju bioloških računala,” zaključili su znanstvenici.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
