Neinvazivna mjerenja ispod istočne obloge otkrila dvije šupljine unutar piramde.
Tim istraživača koji proučava piramide u Gizi suvremenim neinvazivnim metodama izvijestio je o dva neobična prostora unutar Piramide faraona Menkaurea. To je najmanja i najbolje očuvana piramida na platou Gize, podignuta za vladara koji je kraljevao između 2490. i 2472. godine prije nove ere. Iako je skromnijih dimenzija od Keopsove i Kefrenove, njezina povijest i dalje otvara niz pitanja o gradnji i kasnijim preinakama.
Američki arheolog George Reisner početkom dvadesetog stoljeća istražio je kompleks te otkrio tragove višefazne izgradnje, složenije nego što sugerira današnji izgled. Unatoč tome, ova je piramida ostala slabije proučena od Keopsove, što je tim projekta ScanPyramids odlučio promijeniti usmjerivši pažnju upravo na nju.
Polirani granit na istoku upućuje na mogući drugi ulaz
Istraživače je potaknula enigma nedovršenog granitnog plašta. Čini se da je izvorni plan predviđao granitnu oblogu cijele površine, no danas je sačuvano samo nekoliko donjih redova. Na istočnoj strani izdvajaju se dijelovi poliranih i vrlo precizno slaganih blokova koji izgledom podsjećaju na obradu oko glavnog ulaza na sjevernoj strani. Ta je sličnost potaknula hipotezu o drugoj ulaznoj točki, skrivenoj iza obloge.
Kako bi provjerili tu mogućnost bez ikakvog oštećivanja strukture, istraživači su primijenili kombinaciju neinvazivnih metoda: georadar (GPR), ultrazvučna ispitivanja (UST) i električnu tomografiju (ERT). Riječ je o tehnikama koje otkrivaju razlike u gustoći i vodljivosti materijala te omogućuju uvid u unutarnju građu piramide bez fizičkog proboja.
Dimenzije i dubine: A1 i A2 kao zračne šupljine
Snimanja su otkrila dvije strukture koje se nalaze neposredno iza poliranih granitnih blokova na istočnoj strani piramide. Istraživači su ih označili kao anomalije A1 i A2, a obje, prema rezultatima, najvjerojatnije predstavljaju zrakom ispunjene šupljine unutar vapnenačkog sloja, odmah iza vanjske obloge. Na temelju usporedne analize podataka dobivenih georadarom, ultrazvučnim ispitivanjima i električnom tomografijom, utvrđeno je da anomalija A1 počinje na dubini od oko 1,35 metara i proteže se približno 1,5 metar u širinu te 1,0 metar u visinu. Anomalija A2 započinje nešto pliće, na oko 1,13 metara, s procijenjenim dimenzijama od 0,9 puta 0,7 metara. Veća šupljina, A1, smještena je neposredno iza trapezoidnog granitnog bloka koji pokazuje izrazito visoku električnu otpornost.
Istraživači naglašavaju da interpretacija ovih volumena ostaje otvorena zbog ograničene dubine prodora instrumenata, no podaci dosljedno podupiru tumačenje o zračnim šupljinama. Ako se potvrdi postojanje prolaza, riječ bi mogla biti o drugom ulazu ili dijelu unutarnjeg sustava koji do sada nije bio dokumentiran.
“Potvrdom postojanja skrivene prostorije u Keopsovoj piramidi 2023. godine, projekt ScanPyramids već je pokazao koliko suvremene tehnologije mogu promijeniti naše razumijevanje Gize,” rekao je Christian Grosse, profesor nedestruktivnog ispitivanja materijala na Tehničkom sveučilištu u Münchenu. “Metodologija koju primjenjujemo omogućuje iznimno precizne uvide u unutarnju strukturu piramide bez ikakvog oštećenja. Hipoteza o postojanju drugog ulaza vrlo je uvjerljiva, a naši rezultati predstavljaju važan korak prema njezinoj potvrdi.”
Ako se prisutnost šupljina potvrdi, Piramida faraona Menkaurea mogla bi otvoriti novo poglavlje u razumijevanju graditeljskih faza i funkcije manjih piramida na Gizi. Daljnja precizna mjerenja mogla bi objasniti zašto je granitni plašt ostao nedovršen te kako su majstori Starog kraljevstva oblikovali, zatvarali i skrivali ulaze u svoje monumentalne grobnice. Menkaureova piramida, iako najmanja na platou, time bi mogla postati jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Egiptu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
