Potraga za planetima nalik Zemlji već godinama zapinje na istom problemu: zvijezde često same stvaraju signal koji može izgledati kao planet ili ga potpuno prikriti. Mrlje, vrtlozi i druge promjene na njihovoj površini unose smetnje u svjetlost koju astronomi analiziraju, pa se dio mogućih svjetova možda još uvijek skriva u toj pozadini. Upravo zato je novi sunčev teleskop PoET, koji je ovih dana počeo s prvim opažanjima u Opservatoriju Paranal Europskog južnog opservatorija u Čileu, važan daleko izvan istraživanja Sunca.
PoET, odnosno Paranal solar ESPRESSO Telescope, razvijen je s vrlo preciznim ciljem: pomoći astronomima da bolje razumiju kako aktivnost zvijezda mijenja njihov spektar i tako otežava potragu za egzoplanetima. Većina tih udaljenih svjetova otkriva se upravo preko sitnih promjena u svjetlosti matične zvijezde. No ista metoda ima i slabu točku, jer površinska aktivnost zvijezde može proizvesti signal koji nalikuje onome što bi ostavio planet u orbiti.
Nuno Santos, glavni istraživač projekta iz Instituta za astrofiziku i svemirske znanosti te Prirodoslovnog fakulteta Sveučilišta Porto, upozorava da je astrofizički šum jednim dijelom među najvećim preprekama u otkrivanju drugih planeta oko drugih zvijezda. Po njegovim riječima, upravo bi opažanja teleskopa PoET mogla pomoći da se otkriju i opišu egzoplaneti koji su zasad ostali skriveni u tom šumu.
Sunce kao ključ usporedbe
Rješenje istraživači traže ondje gdje ga mogu promatrati najdetaljnije, na Suncu. Budući da još nije do kraja jasno kako zvjezdana aktivnost mijenja svjetlost koju bilježimo kod udaljenih zvijezda, tim želi najprije precizno razdvojiti te učinke na našoj zvijezdi, jedinoj koju možemo proučavati u takvoj pojedinosti.
PoET je zato građen drukčije od klasičnih sunčevih teleskopa. Njegov glavni teleskop sa zrcalom promjera 60 centimetara ne prikuplja samo opću sliku Sunca, nego može ciljano promatrati i pojedina područja na njegovoj površini, uključujući same Sunčeve pjege. Uz njega radi i manji teleskop koji istodobno prikuplja svjetlost cijelog vidljivog Sunčeva diska.
Takva kombinacija omogućuje astronomima da u istom trenutku usporede cjelovitu Sunčevu svjetlost s vrlo lokalnim pojavama na njegovoj površini. Alexandre Cabral, suvoditelj projekta iz istog instituta i s Prirodoslovnog fakulteta Sveučilišta u Lisabonu, ističe da će tim tako moći analizirati vrlo specifična područja Sunca u rezoluciji kakva dosad nije bila dostupna. Upravo bi ta usporedba trebala pokazati kako zvjezdana aktivnost mijenja spektar, a potom i kako se takav signal može preciznije ukloniti iz opažanja udaljenih zvijezda.
Isti instrument, dvostruka uloga
Da bi usporedba sa zvijezdama sličnima Suncu bila doista korisna, PoET je povezan s instrumentom koji već spada među najvažnije alate u lovu na egzoplanete. Riječ je o spektrografu ESPRESSO, iznimno preciznom uređaju visoke razlučivosti postavljenom na Vrlo velikom teleskopu. Taj se instrument noću koristi za promatranje udaljenih zvijezda, a sada će danju analizirati i Sunčev spektar koji mu dovodi PoET.
Tim smatra da je upravo ESPRESSO bio logičan izbor, jer može registrirati i najsitnije promjene u spektru zvijezda, one iste promjene preko kojih se planeti otkrivaju i opisuju. U ESO-u ističu i praktičnu prednost takva pristupa: instrument koji noću radi s Vrlo velikim teleskopom danju se može koristiti za Sunce, čime se njegovo vrijeme maksimalno iskorištava.
Alain Smette, astronom zadužen za rad Vrlo velikog teleskopa i kontakt osoba za PoET, navodi da je to velika operativna prednost projekta. Zahvaljujući iznimnim uvjetima u Paranalu, broj dana pogodnih za Sunčeva opažanja trebao bi biti vrlo sličan broju kvalitetnih noći za promatranje svemira.
PoET je početkom travnja uspješno završio prva testna opažanja u pustinji Atacami. Prema prvim rezultatima, sustav radi unutar predviđenih tehničkih zahtjeva i može snimati spektre i cijelog Sunčeva diska i njegovih pojedinih dijelova. U sljedećim tjednima tim će dodatno podešavati sustav prije početka redovitih znanstvenih opažanja.
Teleskop je osmišljen i razvijen u Portugalu, a na njegovoj instalaciji i testiranju sudjelovalo je 12 portugalskih istraživača. Dio komponenti, uključujući glavni teleskop, proizveden je u Italiji, dok je kupolu izradila čileanska tvrtka. Projekt se sada daljinski vodi iz Centra za astrofiziku Sveučilišta Porto, a podaci koje PoET prikupi i koje obradi ESPRESSO bit će dostupni i drugim znanstvenicima kroz znanstveni arhiv Europskog južnog opservatorija. Ako sustav ispuni očekivanja, mogao bi pomoći da se iz podataka konačno izdvoje i oni egzoplaneti koje su njihove zvijezde dosad uspješno skrivale.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
