Nešto je ponovno pogodilo Jupiter

Jupiter je pogođen drugi put u pet tjedana. Zapravo, ovakvi udari u Jupiter vrlo su česti budući da planet kruži u blizini glavnog asteroidnog pojasa i ima snažnu gravitaciju. Njegova veličina također pridodaje privlačenju neizbježno više komadića svemirskog otpada nego bilo koji drugi objekt u Sunčevom sustavu.

Bez obzira na njihovu učestalost, uhvatiti ovakve udarce kamerom iznimno je rijetko. Ovo je zapravo prvi put da su dva snimljena u tako malom vremenskom razdoblju, ako ne računamo višestruke povezane udarce Shoemaker-Levy.

13. rujna ove godine, astronomi amateri diljem svijeta uočili su sjajan bljesak kada je nešto veliko udarilo u Jupiter. Najmanje petero njih snimilo je udar. Nevjerojatno, ovo je bio tek osmi udar u Jupiter koji su ljudi ikada osmatrali.

Sljedeći udarac primjećen je 15. listopada, što ga čini devetim promatranim događajem. Ovaj udarac bio je mnogo slabiji, zbog čega ga manji teleskopi, koji su snimili događaj u rujnu, možda nisu uspjeli snimiti. No, bio je dovoljno jak da, izgarajući u Jupiterovoj atmosferi, izazove bljesak vidljiv sa Zemlje.

Višestruki povezani udarci Shoemaker-Levy, koji su u srpnju 1994. godine stvarali velike modrice u debeloj atmosferi planeta, trajale su mjesecima. Svemirske sonde promatrale su događaj, a zemaljski teleskopi pratili su posljedice jer ih je Jupiterova rotacija dovela do Zemlje, pružajući astronomima prvo izravno promatranje dvaju tijela koja se sudaraju u Sunčevom sustavu.

Moguće je da su astronomi i ranije svjedočili udarima, ali prije nego što su postojale široko dostupne video kamere bez kojih nije bilo načina za potvrdu ovakvog događaja. Nakon 1994. sljedeći snimljeni primjer bio je 2009., a od tada je uočen otprilike jedan svake godine.

Istraživajući udar iz 2019. astronomi su procijenili da se svake godine dogodi 20-60 događaja dovoljno velikih da budu vidljivi sa Zemlje. Drugi su dali niže procjene, ali u svakom slučaju mnogi od ovih događaja su na suprotnoj strani Jupitera, u trenucima kada je planet bliže Suncu iz naše perspektive. To još uvijek ostavlja mnogo toga što bismo teoretski mogli uočiti, a sve veći broj amatera koji snimaju kroz srednje velike teleskope znači da ih sve više bilježimo.

https://kozmos.hr/jupiter-jedini-planet-u-nasem-suncevom-sustavu-koji-ne-kruzi-oko-sunca/

Takvi događaji mogu biti od velikog znanstvenog značaja. Na primjer, na temelju praćenja molekula ostalih od udaraca Shoemaker-Levyja,  mjeri se brzina vjetrova u Jupiterovoj gornjoj atmosferi.

Na stranu Shoemaker-Levyja, predmeti koji udaraju obično su premali da bismo ih mogli vidjeti izravno na ovoj udaljenosti – obično oko veličine kuće. Međutim, bljeskovi koje naprave dok izgaraju u gornjoj atmosferi Jupitera mogu doista biti sjajni.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr