Arheološki lokalitet Göbekli Tepe u južnoj Turskoj, jedan od najstarijih poznatih kompleksa na svijetu, prema istraživačima sa Sveučilišta Edinburgh mogao bi skrivati tragove najstarijeg solarnog kalendara. Analiza uklesanih simbola na monumentalnim stupovima upućuje na to da su ljudi prije više od 12 tisuća godina precizno pratili dane, godišnja doba i kretanje nebeskih tijela.
Simboli u kamenu kao kalendar
Studija objavljena u časopisu Time and Mind opisuje kako ponavljajući motiv u obliku slova V vjerojatno predstavlja pojedinačne dane. Na jednom je stupu, prema istraživačima, zabilježeno 365 takvih znakova, što odgovara duljini solarne godine. Poseban je naglasak stavljen na ljetni solsticij, prikazan kroz motiv V na vratu ptici sličnog bića koje simbolizira tadašnju zviježđu povezanu s tim razdobljem.
Ovakvo tumačenje moglo bi objasniti zašto se simbol V pojavljuje i na drugim kipovima u okolici, osobito onima koji su povezani s božanstvima vremena i stvaranja. Osim Sunca, uklesani znakovi navodno prate i lunarne cikluse, čineći kalendar složenijim od bilo čega što je dosad pronađeno, a istodobno starijim za “mnoge tisuće godina” od drugih poznatih sustava praćenja vremena.
Kometski udar i početci civilizacije
Prema autorima, zanimanje graditelja Göbekli Tepea za cikluse dana i noći moglo je biti potaknuto globalnom katastrofom, udarom kometa oko 10.850. g. pr. Kr. Taj je događaj, tvrde znanstvenici, mogao pridonijeti naglom zahlađenju tijekom mlađeg drijasa i nestanku brojnih vrsta.
“Čini se da su stanovnici Göbekli Tepea bili pažljivi promatrači neba, što nije iznenađujuće s obzirom na to da je njihov svijet bio pogođen udarom kometa,” izjavio je Martin Sweatman sa School of Engineering, University of Edinburgh, glavni autor istraživanja. Prema njegovim riječima, taj je događaj možda pokrenuo proces nastanka civilizacije, od stvaranja novih religijskih vjerovanja do razvoja poljoprivrede u hladnijem okolišu.
Jedan od stupova navodno prikazuje i meteorski roj Taurida koji traje 27 dana, a mogao bi biti povezan s tim drevnim udarom. Ako je interpretacija točna, urezani simboli predstavljaju prvo precizno bilježenje datuma u ljudskoj povijesti, čak deset tisuća godina prije nego što je grčki astronom Hiparh u 2. st. pr. Kr. opisao precesiju Zemljine osi.
Otvara se pitanje: radi li se u Göbekli Tepeu doista o najstarijem poznatom kalendaru, prvom sustavnom pokušaju bilježenja vremena i nebeskih događaja? Ako da, riječ je o otkriću koje duboko mijenja, kako sam u više navrata pisao, naše razumijevanje korijena civilizacije.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
