U okolici Andromede, velike susjedne galaksije Mliječne staze, otkrivena je nova iznimno blijeda patuljasta galaksija. Nazvana je Andromeda XXXVI, a prema novoj studiji mogla bi biti stara oko 12,5 milijardi godina, što je čini mogućim ostatkom iz vrlo ranog svemira.
Galaksija toliko slaba da je u njoj izdvojeno samo 46 zvijezda
Andromeda XXXVI pripada skupini najmanjih i najslabije vidljivih galaksija koje poznajemo. Takve patuljaste galaksije sadrže vrlo malo zvijezda, imaju iznimno nisku ukupnu svjetlost i često su toliko neupadljive da ih je teško razlikovati od pozadinskih zvijezda u našoj vlastitoj galaksiji.
Nova studija, objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics, sugerira da je Andromeda XXXVI jedna od najslabijih satelitskih galaksija dosad pronađenih oko Andromede. Riječ je o objektu koji ne privlači pozornost sjajem, oblikom ili veličinom, nego upravo time koliko je jedva vidljiv.
Tim je u dubljim promatranjima uspio izdvojiti tek oko 46 zvijezda koje se mogu povezati s tom galaksijom. To pokazuje koliko je objekt slab, ali i koliko su današnja promatranja postala osjetljiva. Prije nekoliko desetljeća takav bi se sustav vrlo vjerojatno izgubio u šumu zvjezdanih podataka.
Mogući fosil iz vremena kada su galaksije tek nastajale
Iznimno blijede patuljaste galaksije važne su jer se smatra da su nastale vrlo rano u povijesti svemira. Zbog toga astronomima služe kao svojevrsni sačuvani tragovi prvih malih galaktičkih sustava.
Prema Joanni Sakowskoj s Instituta za astrofiziku Andaluzije, vodećoj autorici studije, Andromeda XXXVI mogla bi biti iznimno stara galaksija, stara oko 12,5 milijardi godina, i vrlo siromašna teškim elementima.
To je važan podatak. U astronomiji se pod “teškim elementima” uglavnom misli na sve elemente teže od vodika i helija. Oni nastaju u zvijezdama i šire se svemirom kroz eksplozije supernova i druge zvjezdane procese. Ako je neka galaksija siromašna takvim elementima, to može značiti da je nastala vrlo rano, prije nego što su mnoge generacije zvijezda uspjele kemijski obogatiti svemir.
Ipak, autori naglašavaju da će za sigurnije određivanje udaljenosti, starosti i kemijskog sastava biti potrebna preciznija promatranja svemirskim teleskopima, primjerice Hubbleom.
Andromeda bi mogla skrivati mnogo više malih pratitelja
Andromeda, poznata i kao M31, udaljena je približno 2,5 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje. To je najbliža velika spiralna galaksija Mliječnoj stazi i, poput naše galaksije, okružena je brojnim manjim satelitskim galaksijama koje se nalaze pod njezinim gravitacijskim utjecajem.
Danas je poznato oko 40 patuljastih satelitskih galaksija oko Andromede. Od njih se samo oko 15 ubraja među iznimno blijede patuljaste galaksije. Upravo zato je Andromeda XXXVI zanimljiva: njezino otkriće upućuje na mogućnost da oko Andromede postoji znatno veća populacija vrlo slabih galaksija koje još nismo uspjeli pronaći.
To se uklapa u širu sliku moderne kozmologije. Prema standardnom kozmološkom modelu, poznatom kao Lambda Cold Dark Matter ili ΛCDM, velike galaksije poput Andromede trebale bi biti okružene stotinama malih pratitelja. Mnoge od njih, međutim, iznimno su slabe i teško ih je otkriti.
Zbog toga svaka nova galaksija ove vrste nije samo još jedna točka na karti Andromedina okruženja. Ona je i provjera naših modela nastanka galaksija, kao i načina na koji tamna tvar oblikuje male galaktičke sustave.
Trag je prvi uočio astrofotograf u velikom pregledu neba
Andromeda XXXVI nije prvi put uočena u klasičnom velikom otkriću profesionalnog tima za teleskopom. Prvi trag pronašao je Giuseppe Donatiello, astrofotograf i astronom amater, pregledavajući slike iz projekta Pan-Andromeda Archaeological Survey, poznatog kao PAndAS.
Taj je pregled proveden teleskopom Canada-France-Hawaii Telescope. Na snimkama se objekt pojavio kao vrlo slaba, razvučena svjetlosna mrlja u kojoj su se već mogle razaznati pojedine zvijezde. Nakon toga uvršten je među kandidate za dodatna promatranja.
Nakon prvog uočavanja, objekt je dodatno promatran teleskopom Gran Telescopio Canarias (GTC), jednim od najvećih optičkih teleskopa na svijetu. Zahvaljujući instrumentu OSIRIS+, astronomi su dobili znatno dublje snimke i uspjeli izdvojiti pojedine zvijezde koje pripadaju toj jedva vidljivoj galaksiji
Za sada je Andromeda XXXVI još uvijek galaksija s mnogo otvorenih pitanja. No već i ovakav prvi pogled pokazuje da oko Andromede vjerojatno postoje galaksije koje su gotovo nestale iz vidljivog svemira, ali još uvijek čuvaju tragove vremena kada su se prvi galaktički sustavi tek počeli oblikovati.