Astronomija

Hubble otkrio nagli pad stvaranja zvijezda u Andromedi

Hubbleovi podaci pokazuju da galaksija Andromeda posljednjih 500 milijuna godina stvara sve manje zvijezda, uz naglo usporavanje tijekom posljednjih 40 milijuna godina.

Hubbleov mozaik galaksije Andromede s dva uvećana područja: plavijim područjem s nedavnim stvaranjem zvijezda i crvenijim područjem sa starijom populacijom zvijezda.

Hubbleovi podaci o gotovo 200 milijuna pojedinačnih zvijezda pokazuju da galaksija Andromeda posljednjih 500 milijuna godina stvara sve manje novih zvijezda. Pad se posebno ubrzao tijekom posljednjih 40 milijuna godina, a najveća promjena vidi se u velikom prstenu plina i zvijezda koji okružuje središte galaksije.

Andromeda je od Zemlje udaljena oko 2,5 milijuna svjetlosnih godina i najbliža je velika susjeda Mliječne staze. Upravo zato astronomi u njoj mogu razlučiti pojedinačne zvijezde, što je kod većine udaljenijih galaksija nemoguće. Hubble je tako omogućio novu, detaljnu rekonstrukciju njezine nedavne povijesti.

Galaksija danas stvara pet puta manje zvjezdane mase

Prije oko 500 milijuna godina Andromeda je stvarala zvijezde tempom od približno jedne Sunčeve mase godišnje. Prije 40 milijuna godina ta je stopa pala na otprilike polovicu Sunčeve mase godišnje. Danas iznosi tek oko petine Sunčeve mase godišnje.

To ne znači da astronomi broje pojedinačne zvijezde. Stopa stvaranja zvijezda opisuje ukupnu masu plina i prašine koja se tijekom godine pretvori u nove zvijezde. Rezultat zato pokazuje stvarni pad aktivnosti u galaksiji, a ne samo promjenu njezina sjaja.

Tim je spojio podatke dvaju velikih Hubbleovih pregleda, koji pokrivaju približno dvije trećine Andromedina diska. Snimke su podijeljene na tisuće područja širokih po 300 svjetlosnih godina, a za svako je rekonstruirano kada su ondje nastajale zvijezde.

Takva analiza oslanja se na razlike među zvijezdama. Masivne zvijezde žive kratko i uglavnom su plavlje, dok su manje masivne zvijezde dugovječnije i crvenije. Područja s mnogo plavih zvijezda zato otkrivaju noviju aktivnost stvaranja zvijezda, dok crvenija područja upućuju na stariju populaciju.

Najveća promjena događa se u velikom prstenu

Većina nedavnog stvaranja zvijezda u Andromedi odvijala se u prstenu udaljenom oko 32.000 svjetlosnih godina od središta galaksije. Upravo je slabljenje aktivnosti u tom području glavni razlog ukupnog pada koji su astronomi izmjerili.

Andromeda nije oduvijek bila ovako mirna. Ranija istraživanja upućuju na to da je prije oko dvije milijarde godina prošla kroz snažan val stvaranja zvijezda, vjerojatno nakon interakcije ili spajanja s drugom galaksijom. Hubble je prošle godine snimio i iznimno detaljan mozaik Andromede koji je dodatno pokazao tragove njezine složene prošlosti.

Autori novog rada smatraju da trenutačni pad vjerojatnije predstavlja postupno smirivanje nakon aktivnijeg razdoblja nego posljedicu manjka plina i prašine potrebnih za nastanak zvijezda. Ipak, njihova analiza ne utvrđuje točan uzrok promjene.

M32 je mogući trag, ali ne i potvrđeni uzrok

Posebna pozornost posvećena je maloj satelitskoj galaksiji M32. Ona se na nebu nalazi vrlo blizu Andromedina diska, s projekcijskom udaljenošću od oko 16.000 svjetlosnih godina. No njezin stvarni položaj u prostoru još nije dovoljno precizno poznat, pa astronomi ne mogu sa sigurnošću utvrditi je li i kada prošla kroz Andromedin disk.

Podaci pokazuju da je stvaranje zvijezda u dijelu Andromede blizu M32 oslabilo prije otprilike 60 milijuna godina. Taj bi podatak mogao pomoći u određivanju vremena mogućeg susreta dviju galaksija.

Međutim, istraživači naglašavaju da zasad ne mogu povezati taj pad izravno s M32. Ona ostaje najizgledniji kandidat, ali ne i potvrđeni uzrok. Ranija Hubbleova opažanja Andromedinih satelita već su pokazala da je njezin galaktički sustav znatno složeniji nego što se dugo pretpostavljalo.

Tim sada namjerava povezati Hubbleove podatke s opažanjima sa Zemlje. Još širu sliku trebala bi donijeti telescop Nancy Grace Roman, čije se lansiranje trenutačno očekuje najranije 30. kolovoza. Njezino će vidno polje u bliskom infracrvenom području u jednom opažanju obuhvatiti najmanje stotinu puta veću površinu od Hubbleova.

Za ovaj svemirski teleskop je već odobren program snimanja cijelog diska Andromede i dijela njezina haloa. Time bi astronomi trebali dobiti podatke o stotinama milijuna zvijezda i precizniju sliku o tome kako se kroz vrijeme mijenjalo stvaranje zvijezda u našoj najbližoj velikoj galaktičkoj susjedi.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Izvori i znanstvena publikacija

The Panchromatic Hubble Andromeda Southern Treasury (PHAST). II. The Spatially Resolved Recent Star Formation History in M31. The Astrophysical Journal. 2026

Teme
  • andromeda
  • M31
  • M32
  • Messier 32
  • Nancy Grace Roman
  • spiralne galaksije
  • stvaranje zvijezda
  • Svemirski teleskop Hubble

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.