U surovoj pustinji Nefud na sjeveru Arabije otkrivena su iznimna djela prapovijesne umjetnosti stara oko 12.000 godina. Na stijenama su uklesane goleme slike životinja i ljudi, a istraživači ističu da otkriće pruža vrijedan uvid u kulturu koja je dotad bila gotovo nepoznata. Nalazi otkrivaju kako su prvi stanovnici regije stvarali vizualni jezik koji nadilazi puku dekoraciju, noseći duboko kulturno i simboličko značenje.
Umjetnost u okruženju bez tragova života
Između 25.000 i 10.000 godina prije sadašnjosti fizički tragovi ljudskog boravka u Arabijskoj pustinji vrlo su rijetki. Arheolozi su dosad pronašli malo ostataka ruševina, gotovo nikakve ljudske kosti i tek rijetke predmete. No, na liticama pustinje pojavljuje se monumentalna galerija urezana u kamen, svjedočanstvo da su ljudi ovdje živjeli i razvijali raznoliku kulturu usprkos ekstremnim uvjetima crvenog pijeska i izrazite suše.
U Nefudskoj pustinji arheolozi su identificirali više od stotinu realističnih prikaza deva, koza, konja, i gazela, a neke slike dosežu i do dva metra visine. Zabilježeni su i manji prikazi ljudi te dodatne figure deva. Analiza je pokazala da datiraju iz razdoblja između 12.800 i 11.400 godina prije sadašnjosti, kad je regija bila izložena još jačoj suši nego u današnjem podneblju. Prije više od 25.000 godina, tijekom završne faze posljednjeg ledenog doba, ljudi su već obitavali na ovom području, a nakon 10.000 godina pomicali su se uglavnom prema oazama koje su nastale nakon postupnog ublažavanja klimatskih uvjeta.
To znači da o ljudskim zajednicama koje su živjele u širokom vremenskom razmaku između 10.000 i 25.000 godina prije sadašnjosti znamo vrlo malo. Novo istraživanje znanstvenika s Max Planck instituta za geoantropologiju i UCL-a pokušava popuniti praznine upravo proučavanjem kamenih uresa u pustinji Nefud.
Sustavna analiza i novi nalazi
Ukupno su dokumentirana 60 panela s 176 ugraviranih prikaza iz triju do sada neistraženih lokaliteta: Jebel Arnaan, Jebel Mleiha i Jebel Misma na južnom rubu pustinje. Stručnjaci smatraju da je za izradu ovih djela bila potrebna velika vještina, izdržljivost i predanost. Primjerice, jedno od monumentalnih djela nalazi se visoko na litici, na mjestu kojemu se moglo pristupiti samo penjanjem i radom na uskim izbočinama, iznad goleme pustinjske ravnice. Digitalna dokumentacija slike bila je moguća tek uporabom dronova.
Zašto su ljudi riskirali živote penjući se na litice kako bi uklesali ove prikaze ostaje otvoreno pitanje, no znanstvenici se slažu da umjetnost ima kulturnu i simboličku važnost. U pustinji gdje je svakodnevna borba za opstanak bila norma, takav trud teško se može shvatiti kao puka zabava.
Osim gravura, arheolozi su pronašli i 532 kamena oruđa, zelene pigmente te kamene perle. Nije moguće sa sigurnošću povezati ove nalaze s istim ljudima koji su izrađivali golema umjetnička djela, no predmeti bi mogli upućivati na postojanje dalekosežnih kontakata s drugim zajednicama, osobito u Levantu. Ako je to točno, moguće je da su ove gravure služile i kao javna izjava: “Ovdje smo, i ovo smo mi.”
Simboli prisutnosti i identiteta
Znanstvenici ističu da ovi prikazi nisu bili samo umjetnički ukrasi. “Ovi veliki uresi nisu puka kamena umjetnost, vjerojatno su predstavljali izjave o prisutnosti, pristupu resursima i kulturnom identitetu”, izjavila je dr. Maria Guagnin, glavna autorica istraživanja s Max Planck instituta za geoantropologiju.
“Kamenoklesana umjetnost označava izvore vode i putove kretanja, možda čak i teritorijalna prava te međugeneracijsko pamćenje”, pojašnjava dr. Ceri Shipton, suvoditelj istraživanja s Instituta za arheologiju UCL-a.
Ovim istraživanjem prapovijesna umjetnička baština sjeverne Arabije ulazi u širi znanstveni okvir i otkriva fragmente izgubljene kulture, potvrđujući da su čak i u najsurovijim uvjetima zajednice nalazile načine da umjetnošću izraze identitet i prisutnost.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
