Tim znanstvenika, inženjera i brodske posade na istraživačkom brodu Neil Armstrong, kojim upravlja Oceanografska institucija Woods Hole (WHOI), nedavno je prikupio 38-metarski cilindrični uzorak sedimenta iz najdubljeg dijela rova Puerto Rico, skoro 5 milja ispod površine.
Jezgra uzorka je najdublja ikad prikupljena u Atlantskom oceanu i vjerojatno najdublja jezgra prikupljena u bilo kojem oceanu.
Istraživače i tehničare koji su sudjelovali u projektu, s brojnih svjetskih sveučilišta, predvodili su prof. Steven D’Hondt i dr. Robert Pockalny.
Duge sedimentne jezgre općenito se skupljaju ispuštanjem cijevi s olovnim utegom na vrhu kroz vodu i potom u meke sedimente koji se akumuliraju na morskom dnu tijekom dugog vremenskog razdoblja.
Kada se cijev izvuče iz morskog dna i vrati na brod, prikupljeni sedimenti u njoj mogu se upotrijebiti za proučavanje Zemljinih uvjeta okoliša i klime koji datiraju nekoliko desetaka ili stotina tisuća ili čak milijuna godina.
Znanstvenici su također zainteresirani za razumijevanje genetskih osobina koje omogućuju mikroskopskim organizmima da prežive u sedimentima morskog dna.
Glavni cilj ove ekspedicije bio je bolje razumjeti kako su se mikrobi na različitim dubinama ispod morskog dna prilagodili vrlo različitim okolišnim uvjetima prisutnim u cijelom rasponu dubine rova. Tijekom tri tjedna na moru, tim je prikupljao jezgre od dubine od oko 50 metara (165 stopa) do maksimalne dubine rova od oko 8.385 metara (27.510 stopa).
“Uzeli smo ove jezgre da proučimo kako mikrobi koji žive ispod morskog dna reagiraju na tlak”, rekao je D’Hondt. “Naš krajnji cilj je unaprijediti razumijevanje načina na koji organizmi u ekstremnim okruženjima komuniciraju sa svijetom oko sebe.
“Uspjeh našeg tima u vađenju ove jezgre iz najdubljeg dijela Atlantskog oceana omogućit će nam da napravimo ogroman napredak u našem razumijevanju ovog malo poznatog dijela života na Zemlji.”
https://kozmos.hr/mikrobi-u-dubinama-oceana-mogu-stvarati-kisik-bez-sunca/
Ovo sve je omogućio sustav duge jezgre koji je 2007. godine prvobitno razvio tadašnji istraživač Jim Broda za istraživački brod Knorr u WHOI-ju.
Nakon što je brod maknut iz pogona, sustav je prilagođen nešto kraćem brodu Neila Armstronga. Nakon ove ekspedicije, duga bušilica bit će predana OSU grupi za uzorkovanje morskog sedimenta, koju financira Nacionalna znanstvena zaklada SAD-a i koja podržava operacije bušenja u američkoj akademskoj istraživačkoj floti tako da može biti dostupna cijeloj oceanografskoj zajednici.
“Ovo postignuće bilo je moguće samo zahvaljujući fenomenalnom timskom radu svih uključenih, uključujući i one koji su pomogli u razvoju duge jezgrene bušilice prije gotovo 20 godina”, rekao je Rick Murray, pomoćni direktor WHOI-a i potpredsjednik znanosti i tehnologije.
“Činjenica da će bušilica završiti u sposobnim rukama naših prijatelja i kolega na Sveučilištu Oregon State znači da će ga zajednica znanosti o moru koristiti dugi niz godina kako bi unaprijedila znanje o našem planetu.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
