Novo istraživanje napokon je otkrilo porijeklo metala korištenih za izradu poznatih brončanih figurica bronzetti iz Sardinije, djela Nuraghe kulture. Analiza je pokazala da su lokalni majstori u velikoj mjeri koristili domaći bakar, ali su sirovine miješali i s bakrom iz Iberijskog poluotoka. Time su potvrđene složene trgovačke veze brončanog doba, koje su povezivale Sredozemlje s udaljenim regijama Europe.
Figurice bronzetti, male skulpture koje prikazuju ratnike, životinje i božanstva, stoljećima su bile predmet rasprava. Kako bi utvrdili njihovo podrijetlo, znanstvenici iz Curt-Engelhorn Centra za arheometriju u Mannheimu razvili su novu “multi-proxy” metodu. Ona kombinira analizu izotopa bakra, kositra, olova i osmija, što omogućuje preciznije određivanje izvora metala.
“Rezultati pokazuju da su figurice uglavnom izrađene od bakra sa Sardinije, no ponekad je korišten i bakar s područja današnje Španjolske i Portugala”, istaknuo je voditelj istraživanja Daniel Berger. “Analiza je također otkrila da bakar iz Levanta, primjerice iz rudnika Timna u Izraelu ili Faynan u Jordanu, uopće nije korišten. To je postalo jasno tek zahvaljujući osmijevim izotopima.”
Uloga prirodnih znanosti u arheologiji
Autori studije naglašavaju da kombinacija arheoloških metoda i prirodnih znanosti omogućuje rješavanje pitanja koja su desetljećima bila otvorena. “Arheološka istraživanja postavljaju temelj, a najnovije geokemijske analize nadopunjuju ga i donose precizne odgovore”, objašnjava Helle Vandkilde sa Sveučilišta Aarhus, suautorica rada. “U našem slučaju, upravo su izotopni podaci pokazali geografsko podrijetlo metala i upućuju na određene rudnike.”
Vandkilde dodaje da se u nekim slučajevima može pratiti i namjerno miješanje bakra različitog podrijetla. Takve smjese vjerojatno su korištene kako bi se postigla željena boja ili čvrstoća gotovih predmeta. To pokazuje da Nuraghe kultura nije bila samo pasivni korisnik resursa, nego je aktivno upravljala proizvodnim procesima.
Standardizirana proizvodnja i uvoz sirovina
Istraživanje nije obuhvatilo samo male figurice, već i tri najveća svetišta Nuraghe kulture. Analize su otkrile slične kemijske obrasce na svim lokalitetima, što upućuje na standardiziran proces proizvodnje. To znači da je u proizvodnju sustavno uključivan i uvozni materijal.
Jedan od najznačajnijih rezultata jest spoznaja da lokalni izvori kositra i olova nisu korišteni za bronzetti. Umjesto toga, ti su metali vjerojatno dopremani s Iberijskog poluotoka. Ta je pretpostavka potvrđena usporedbom izotopnih potpisa figurica i lokalno izrađenih sardinskih predmeta od kositra.
“Imati priliku analizirati čuvene sardinske figurice od bronce velik je korak u razumijevanju uloge otoka u trgovačkim mrežama brončanog doba”, naglasila je Moesgaard Heide Wrobel Nørgaard. “Oblik i izrada figurica uklapaju se u materijalnu kulturu razdoblja, ali nose i stilske značajke koje nas podsjećaju na predmete iz južne Skandinavije.”
Studija ne daje konačne odgovore, ali otvara prostor za nova pitanja o kulturnim i trgovačkim vezama. Pojava stilskih sličnosti sugerira da se, uz kretanje sirovina, odvijala i razmjena znanja i ideja.
“Dovoljno je spomenuti kacige iz Viksøa ili petroglife ratnika s rogatim kacigama”, dodaje Nørgaard. “S novim saznanjima o podrijetlu metala za sardinske figurice, sada smo korak bliže mapiranju veza između Sredozemlja i Skandinavije.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
