Tajanstvena komora otkrivena ispod brijega kod Pertha baca novo svjetlo na život u željeznodobnoj Škotskoj, premda njezina namjena ostaje nejasna.
Tijekom istraživanja ostataka utvrde iz željeznog doba na brežuljku u Škotskoj, arheolozi su otkrili polupodzemnu prostoriju s kamenim podom, nalaz koji i dalje zbunjuje istraživače.
Skrivena komora otkrivena zahvaljujući starim zračnim snimkama
Istraživanje lokaliteta Broxy Kennels Fort nedaleko od Pertha pokazalo je da je to mjesto bilo u upotrebi stoljećima, počevši između 550. i 400. godine prije Krista, sve dok nije napušteno uoči dolaska Rimljana. Podzemna, kamenom ojačana prostorija nije bila dio izvornog plana utvrde, ali je vjerojatno imala važnu ulogu u kasnijem razvoju naselja.
Do otkrića je došlo zahvaljujući pripremnim radovima za gradnju ceste Cross Tay Link Road. Prije početka građevinskih zahvata, arheolozi su proučili stare podatke o terenu i naišli na zračne fotografije iz 1960-ih koje su otkrile tragove naselja.
“Bez tih snimaka nitko ne bi znao da ovdje postoji prapovijesna utvrda, na tlu nije ostao nikakav trag,” rekao je Kenny Green, voditelj projekta iz Guard Archaeology. “Stoljeća oranja potpuno su izbrisala površinske ostatke.”
Iskopavanja su započela 2022., a u analizu nalaza uključili su se stručnjaci iz cijele Škotske, uključujući Nacionalni muzej Škotske te sveučilišta u Glasgowu i Stirlingu. Najveće iznenađenje bila je upravo podzemna komora duga gotovo devet metara, široka četiri metra i duboka oko jedan metar. Kamenje korišteno za zidove doneseno je iz obližnje rijeke Tay, a pod je bio pažljivo popločan pločama. Takve strukture rijetke su u Škotskoj, poznato ih je tek oko 200, uglavnom iz posljednjih stoljeća prije Krista i prvih dvaju stoljeća naše ere.
Tajanstvena svrha i dokazi o životu prije dolaska Rimljana
Unatoč brojnim analizama, funkcija strukture ostaje nejasna. Iako su arheolozi na podu pronašli tragove žitarica, količina nije bila dovoljna da bi se prostor tumačio kao skladište. Kemijske analize naslaga također nisu dale konačan odgovor.
Datiranja pokazuju da je utvrda bila naseljena sve do kraja 1. stoljeća nove ere, neposredno prije dolaska rimske vojske u to područje. Dokazi upućuju da su stanovnici oko 400. godine prije Krista djelomično zatrpali jedan od obrambenih jarkova, a zatim u njega ugradili podzemni hodnik. Nakon toga su oko njega iskopali novi jarak i nasip, stvarajući složen sustav obrane.
Analize potvrđuju da se Broxy Kennels uklapa u širi obrazac, u Škotskoj je poznato više od 1.500 takvih željeznodobnih utvrda. Umjesto vojnih garnizona, to su bila utvrđena brdska naselja, a položaj Broxy Kennelsa odabran je zbog zavoja rijeke Tay, vidljivog svima koji su putovali sa sjevera ili juga.
Green objašnjava da je najranija faza naselja vjerojatno uključivala dva velika jarka i zemljane nasipe napravljene od iskopane zemlje. Radiougljična datiranja pokazuju da su ti radovi izvedeni između 550. i 400. godine prije Krista. “Otkrili smo pougljenjene ostatke pleterne konstrukcije i ilovače s obloga kružnih koliba iz tog razdoblja,” kaže Green. “Ti su ostaci bačeni u jarke kad je naselje u jednom trenutku bilo očišćeno od starih građevina.”
Pronađeni su i tragovi željezne troske te vitrificirane gline, što upućuje na preradu metala na lokalitetu. Neki elementi unutar utvrde vjerojatno su ostaci koliba, no stoljeća oranja erodirala su vrh brežuljka, pa su očuvani samo dublji dijelovi stupnih jama, premalo da bi se rekonstruirao puni oblik građevina.
Zašto je naselje na kraju napušteno, nije poznato. Moguće je da su se s vremenom promijenili obrasci života, ili da su njegovi stanovnici otišli uoči dolaska Rimljana.
“Vozači koji budu prelazili novom cestom teško će zamisliti da prolaze iznad mjesta na kojem je prije više od dvije tisuće godina stajala prapovijesna utvrda,” rekla je Jillian Ferguson iz Vijeća okruga Perth and Kinross. “No izgradnja Cross Tay Link Roada nenamjerno nam je pružila iznimnu priliku da bolje razumijemo kako su ljudi toga doba živjeli, i koliko je slojevita bila povijest ovih brežuljaka.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
