Novi nalazi pokazuju da su Pompeji, unatoč uništenju u erupciji 79. godine, bili djelomično ponovno naseljeni u sljedećim stoljećima.
Arheolozi su pronašli nove dokaze koji ukazuju da su neki preživjeli stanovnici Pompeja, grada koji je prije erupcije brojao preko 20.000 ljudi, ipak nastavili živjeti u razrušenom području. Vjeruje se da su se ti ljudi, uglavnom oni koji nisu imali mogućnost preseljenja, vratili u ostatke grada kako bi ponovno uspostavili svoj dom. Uz njih, na ruševine su dolazili i drugi tražitelji prilike i vrijednih predmeta koje su prethodni stanovnici ostavili u ruševinama.
Istraživači ističu da su ti naseljenici živjeli u nesigurnim uvjetima, bez infrastrukture i usluga koje su bile karakteristične za rimski grad prije erupcije. Iz arheoloških nalaza vidi se kako su nekadašnji prizemni prostori starih kuća preuređeni u podrume s pećima i mlinovima, dok su gornji katovi ponovno korišteni za stanovanje. Direktor lokaliteta, Gabriel Zuchtriegel, opisao je ovo razdoblje kao “prijelazni, sivu aglomeraciju nalik kampu ili faveli usred još uvijek prepoznatljivih ruševina nekadašnjih Pompeja”.
Zaboravljeni slojevi povijesti grada
Iako su prethodna istraživanja ukazivala na povremeno naseljavanje nakon 79. godine, žurba oko otvaranja i proučavanja sačuvanih freski i kuća dovela je do zanemarivanja i često uništavanja tragova kasnijeg života u Pompejima bez odgovarajuće dokumentacije. “Veliki događaj erupcije koji je uništio grad preuzeo je kompletnu pažnju i memoriju povijesti”, objašnjava Zuchtriegel.
Procjenjuje se da je u samoj erupciji poginulo između 15 i 20 posto stanovnika, uglavnom uslijed termičkog udara kada je grad prekrio oblak vrućih plinova i pepela. Vulkanski pepeo je tada savršeno sačuvao domove, javne zgrade, predmete, pa čak i same ljude, sve do ponovnog otkrića lokaliteta krajem 16. stoljeća.
Pompeji su danas zaštićeni UNESCO-vom svjetskom baštinom i drugo su najposjećenije turističko odredište u Italiji, odmah nakon rimskog Koloseuma. Proširuju se na oko 22 hektara, od kojih je trećina još uvijek zatrpana pepelom.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
