Jupiterov mjesec Ija, najaktivnije vulkansko tijelo u Sunčevom sustavu, predstavlja ključ za razumijevanje kako unutrašnjost planetarnih tijela generira toplinu. Znanstvenici sa Sveučilišta Cornell, proučavajući ovaj vatreni svijet, otkrili su nove spoznaje o plimnom zagrijavanju – procesu koji oblikuje nebeska tijela diljem svemira.
Plimno zagrijavanje nastaje kada gravitacijske sile uzrokuju pritisak na planetarno tijelo, stvarajući unutarnje trenje i toplinu. Prema profesoru astronomije Alexu Hayesu sa Sveučilišta Cornell, “taj mehanizam ključan je za zagrijavanje i evoluciju orbita nebeskih tijela.” Plimno zagrijavanje ima značajnu ulogu u održavanju podzemnih oceana na mjesecima divovskih planeta poput Jupitera i Saturna, a možda čak stvara uvjete pogodne za život.
Intenzivna vulkanska aktivnost na Iji, izazvana plimnim silama Jupitera, znanstvenicima pruža jedinstvenu priliku za istraživanje tih procesa. Voditeljica istraživanja, doktorandica astronomije Madeline Pettine, ističe: “Proučavanje ekstremnog krajolika Ije nije samo o vulkanima. Radi se o razumijevanju kako se toplina stvara i može li to znanje pomoći u identificiranju okoliša koji podržavaju život na drugim mjesecima.”
Iznenađujuće otkriće na polovima Ije
Koristeći podatke NASA-ine letjelice Juno, Pettine i njezin tim analizirali su vulkansku aktivnost na Iji, s naglaskom na raspodjelu i intenzitet vulkanske topline. Pomoću naprednih slika dobivenih Jovijanskim infracrvenim auroralnim maperom (Jovian Infrared Auroral Mapper – JIRAM) na Juno letjelici, otkrili su nešto neočekivano: značajnu koncentraciju aktivnih vulkana blizu polova Ije, područja koja su se prije smatrala manje aktivnima.
“Očekivali smo više vulkanske aktivnosti na ekvatoru,” kaže Pettine. “No, pronalazak vulkanskih klastera na polovima izaziva postojeće modele o raspodjeli topline unutar Ije.”
Najistaknutiji vulkani koji su promatrani uključuju Asis, Zal, Tonatiuh i Loki na sjevernoj hemisferi, koji su pokazivali sinkronizirane obrasce osvjetljenja i zatamnjenja. Na južnom polu aktivni su vulkani Kanehekili i Uta.
Ovi rezultati mogli bi pružiti nove uvide o načinu na koji se toplina stvara i širi na vulkanskim tijelima. Pettine napominje: “Razumijevanjem protoka topline na Iji, mogli bismo bolje shvatiti plimne procese zagrijavanja na ledenim mjesecima poput Europe ili Encelada, gdje podzemni oceani možda kriju život.”
Mehanizmi plimnog zagrijavanja
Iako je površina Ije previše neprijateljska za održavanje života, njena vulkanska aktivnost rasvjetljava mehanizme plimnog zagrijavanja koji bi mogli održavati život ispod ledenih omotača drugih mjeseca. Mjeseci poput Europe, za koje se vjeruje da imaju podzemne oceane zagrijane plimnim silama, idealni su kandidati za buduća istraživanja.
“Ovim istraživanjem nismo riješili misterij plimnog zagrijavanja,” ističe Pettine, “ali je korak bliže razumijevanju kako se toplina stvara na tim mjesecima i može li održavati uvjete potrebne za život.”
Razumijevanje načina na koji se toplina stvara u ovakvim ekstremnim uvjetima moglo bi biti prekretnica za astrobiologiju. Otkrića s Ije mogla bi pomoći u budućim misijama na mjesecima poput Europe i Encelada, gdje bi plimno zagrijavanje moglo održavati tekuće oceane i potencijalno podržavati mikrobiološki život.
Ovo revolucionarno istraživanje otvara vrata za daljnje proučavanje plimnih sila koje oblikuju planetarna tijela diljem Sunčevog sustava. Znanstvenici se nadaju da će kroz analizu podataka s Junoine misije uspjeti unaprijediti svoje modele plimnog zagrijavanja i primijeniti te spoznaje na druga nebeska tijela.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.