Prvi ikad otkriveni Zemlji bliski asteroid, 433 Eros, ovog će vikenda proći relativno blizu našeg planeta i ostati vidljiv još nekoliko tjedana svima koji imaju makar skromniji teleskop. Riječ je o dobro poznatom tijelu koje je već obilježilo povijest istraživanja asteroida, a sada ponovno postaje zanimljiva meta i za astronome i za javnost.
U nedjelju 30. studenoga 2025. Eros će proći na udaljenosti od oko 60 milijuna kilometara od Zemlje, što odgovara približno 0,4 astronomske jedinice, odnosno 40 posto prosječne udaljenosti Zemlja–Sunce. Ta udaljenost je potpuno sigurna i ne predstavlja nikakvu prijetnju, ali je istodobno dovoljno mala da asteroid postane lako dohvatljiv suvremenim promatračima.
Kako prenosi IFLScience, Eros je kameni asteroid izduženog oblika, dimenzija oko 34 × 11 × 11 kilometara. Zbog svoje veličine i povoljne geometrije prolaza ovih će tjedana biti relativno sjajan. Procjene pokazuju da će ga biti moguće vidjeti teleskopom promjera objektiva oko 60 milimetara, kao sitnu zvjezdastu točku koja se sporo pomiče u odnosu na pozadinske zvijezde.
Prividno gledano, Eros će na nebu proći svega nekoliko stupnjeva od blistave jezgre galaktike Andromeda, najbliže velike susjedne galaksije Mliječnoj stazi. Za one koji snimaju nebo to će biti zanimljiva kombinacija vrlo različitih objekata u istom dijelu neba, iako će za jasno razdvajanje galaktike i asteroida biti potrebna dobra optika i pažljiva orijentacija.
Virtual Telescope Project u suradnji s Asteroid Foundationom najavio je izravan prijenos 30. studenoga u 21 sat po srednjoeuropskom vremenu (CET), odnosno u 20 sati po svjetskom vremenu (UTC) i 15 sati po istočnoameričkom standardnom vremenu (EST), na stranici virtualtelescope.eu.
Od otkrića 1898. do prve sonde na asteroid
Asteroid 433 Eros prvi su put dokumentirali astronomi 1898. godine, čime je postao prvi poznati predstavnik skupine Zemlji bliskih asteroida. Otkriće se obično pripisuje njemačkom astronomu Gustavu Wittu i njegovu asistentu Felixi Linkeu u berlinskoj zvjezdarnici Urania, budući da je Witt prvi objavio podatke o novom nebeskom tijelu. Neovisno o njima, Eros je gotovo istodobno identificirao i francuski astronom Auguste Charlois u zvjezdarnici u Nici, pa asteroid nosi obilježje dvostrukog otkrića u razdoblju kada je precizno kartiranje neba naglo napredovalo.
Krajem devedesetih godina dvadesetog stoljeća Eros je postao ključna meta za prvo detaljno robotsko istraživanje Zemlji bliskog asteroida. NASA je 1998. godine lansirala sondu NEAR (Near Earth Asteroid Rendezvous) Shoemaker upravo s ciljem da uđe u blizinu Erosa i iz blizine prouči fizička svojstva takvog tijela. Letjelica je pri susretu prišla asteroidu na oko 3 800 kilometara te je nizom instrumenata izmjerila njegove dimenzije, oblik, brzinu kretnaje i druga svojstva površine i unutarnje građe.
Kako piše IFLScience, na Dan zaljubljenih 2000. godine, simboličan datum za asteroid nazvan po grčkom bogu ljubavi, NEAR Shoemaker ušao je u gravitacijsko polje Erosa i postao prva sonda koja je proučavala asteroid u orbiti oko samog tijela. Tijekom te faze misije letjelica je snimila površinu u visokoj rezoluciji i prikupila podatke o gustoći, strukturi regolita i raspodjeli blokova i kratera.
Godine 2001. misija je ušla u završnu fazu. Inženjeri su odlučili pokušati prvo kontrolirano slijetanje na površinu jednog asteroida, što se tada promatralo kao završni manevar nakon kojeg se nije očekivao nastavak rada sonde. NEAR Shoemaker je uspio nježno dotaknuti površinu Erosa i tako ostvario prvo slijetanje na asteroid u povijesti.
Prvi gama-eksperiment na tijelu izvan Zemlje
Nakon slijetanja uslijedilo je iznenađenje. Sonda je ostala funkcionalna, a njezini instrumenti nastavili su raditi s površine asteroida. Zahvaljujući tome, NEAR Shoemaker je s Erosa izveo prvi gama-spektrometrijski eksperiment na tijelu drukčijem od Zemlje. Taj je rezultat bio iznimno važan jer je pokazao da se osjetljivi znanstveni instrumenti mogu postaviti izravno na asteroid i da se na taj način može dobiti detaljan uvid u njegov kemijski sastav i unutarnju strukturu.
Podaci prikupljeni tijekom misije NEAR Shoemaker učinili su Eros jednim od najbolje proučenih Zemlji bliskih asteroida i postavili temelje za kasnije misije poput japanskih Hayabusa i Hayabusa2 te NASA-ine misije OSIRIS-REx, koje su otišle i korak dalje prikupljanjem uzoraka.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
Thank you I have just been searching for information approximately this topic for a while and yours is the best I have found out so far However what in regards to the bottom line Are you certain concerning the supply