U četvrtak 10.3.2022. oko 23 sata zagrebački Jarun zatresla je snažna eksplozija. Dijelovi bespilotne letjelice TU-141 padali su iz zraka i ostavili iza sebe krater promjera tri metra.
Detonacija ostavila krater i oštetila preko 40 automobila
Policijska uprava zagrebačka zaprimila je u četvrtak navečer više dojava građana o detonaciji i padu drona TU-141 koji je iza sebe ostavio krater promjera tri metra u blizini Studentskog doma Stjepan Radić na Savi gdje boravi preko 7 500 studenata. Eksplozija se čula i na Trešnjevci. “Nismo ništa vidjeli, ali čulo se jako. Sreća je da u tom trenutku tu nitko nije prolazio. Užas, ne znam kako ćemo noćas spavati.” izjavio je jedan od studenata. Zaštitar iz studentskog doma dodao je “Još mi zvoni u ušima.”
Na adresu Jarunska bb uputila se policija i vatrogasne službe, a na teren su ubrzo izašle i vojna policija te služba protueksplozivnog odijela Specijalne policije. Jarunska cesta i parkiralište u blizini kratera puni su krhotina i asfalta, a oštećeno je preko 40 automobila. Šire područje je ograđeno i ivršen je očevid. Mjerila se i razina radijacije, ali nije potvrđena nikakva veća koncentracija. Na drvetu pored ekplozije pronađena su i dva padobrana.
Istraga
Vojne i civilne agencije za zrakoplovstvo potvrdile su da nisu izgubile niti jedan avion. U policijskom priopćenju među ostalim stoji kako nema razloga za uznemirenost građana. “Medije pozivamo na odgovorno izvještavanje javnosti te iznošenje provjerenih informacija dobivenih od nadležnih službi, a kako bi spriječili širenje dezinformacija.”
Iz Hrvatske vlade navode: “U toku je kriminalističko istraživanje u suradnji kriminalističke policije i vojne policije, a u koordinaciji sigurnosno-odbrambenog sistema poduzimaju se i druge mjere, uključujući i međunarodnu saradnju, posebno s NATO savezom, kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja”
Fragmenti letjelice prikupljeni su kao dokazni materijal za istragu koja je u tijeku. Na mjestu događaja stigla je i teška vojna mašinerija zajedno s bagerima kako bi otpremili preostale dijelove bespilotne letjelicu na tajnu lokaciju gdje će se provoditi daljnja vještačenja.
Forenzička analiza utvrdit će je li letjelica ostala bez goriva i je li zalutala zbog greške navigacijskog sustava. Prvi rezultati istrage sugeriraju da je letjelica poletjela s mobilnog lansera na aerodromu u zapadnoj Ukrajini.
Prema najnovijim informacijama, načelnik Odjela Vojne policije GS OSRH, Vlado Kovačević izjavio je kako je pronađena crna kutija, a pored toga čini se da je letjelica nosila eksplozivnu napravu, što nije karakteristično za špijunske ili obavještajne namjene. “Možemo pretpostaviti da je letjelica nosila eksplozivnu napravu, jedan dio fragmenata ukazuje na to, ali sve ćemo to tek vidjeti”, navodi Kovačević.
Priopćenja iz drugih zemalja
Ukrajinske i ruske vlasti odbacile su tvrdnje da se radi o njihovim letjelicama.
Ministarstvo obrane Rumunjske priopćilo je kako su uočili objekt u svojem zračnom prostoru koji je ušao iz Ukrajine. Nekoliko je minuta nisko letio nad Rumunjskom i ušao u Mađarsku. Rumunji tvrde kako je objekt letio prenisko i prebrzo da bi protuzračna obrana reagirala.
Nad Mađarskom je letio oko 40 minuta. Mađari također tvrde da su ga vidjeli na radaru, ali ostaje nejasno zašto nisu reagirali. Mađarske vlasti navodno nisu bile obaviještene o čemu se radi na vrijeme. U 22:57 sati na radarskoj stanici Sljeme, radar FPS 117 uočio je neidentificirani objekt kako ulazi u zračni prostor Hrvatske. Objekt je ušao u hrvatski zračni prostor iz smjera istoka prema zapadu odnosno iz Mađarske, brzinom od 700 km/h te na visini od 1 300 metara. Radar ga je pratio pune tri i pol minute sve dok se nakon sedam minuta nije srušio u Zagrebu.
Za Mađarsku, Hrvatsku i Rumunjsku nadležno je zapovjedništvo južnog krila NATO-a u Torrejonu, Španjolska. Integrirani NATO sustav protuzračne i proturaketne obrane pratio je objekt punih sat vremena, ali iz NATO-a nisu željeli komentirati zašto nitko nije upozoren.
Ruska medijska agencija Tass smatra da je letjelica koja se srušila u Zagrebu zapravo krenula za Krim, ali je došlo do navigacijske greške pa je zalutala prema Zagrebu. Rusi su zabilježili u dva navrata korištenje Tu-141 od Ukrajinica – jedan koji je pao u Zagreb te drugi koji je pao kod Krasnoperekopska na Krimu. Iz Tassa objašnjavaju kako letjelica može nositi eksplozivno opterećenje do jedne tone.
Još jedan dron uletio u mađarski zračni prostor u petak oko podne
Sličan incident ponovno se dogodio u petak oko 12 h u sjeveroistočnoj Mađarskoj. Mađari su digli borbene avione Gripene kako bi zaštitili svoj zračni prostor, ali nisu pronašli drugu letjelicu. Iz mađarskog Ministarstva obrane priopćili su “Zbog rata u Ukrajini posebno je važno da se takvi incidenti rješavaju mirno i promišljeno”. Dodali su i kako se Mađarska ne želi uključivati u rat “čak i ako su ovi incidenti provokativne naravi”.
Dron TU-141
Stručnjak za vojnu avijaciju i urednik webportala ‘War zone’, Tyler Rogoway, proučivši neke od fotografija s mjesta događaja, odmah je izjavio kako se radi o izviđačkom dronu za prikupljanje obavještajnih podataka – TU-141 ‘Striž’ – kojeg isključivo koristi Ukrajina. Iako se radi o bespilotnom dronu, letjelica više nalikuje krstarećoj raketi.
TU-141 dugačak je 14,3 m, raspon krila 3,9 m, visina 2,4 m. Površina krila je oko 10 m kvadratnih, a masa 6,215 tona. Može postići brzine do 1 100 km/h, a prilikom krstarenja oko 1 000 km/h. Domet je 1 000 km, a najviša visina 6 000 m. Prvi put je proizveden 1974., a proizvodnja se nastavila sve do 1989. Postoji oko 152 ovakve letjelice (premda su dobrim dijelom muzejski primjerci) i uglavnom se koriste u Ukrajini.
Rogoway je prvi izjavio kako je dron slučajno zalutao, preletivši pritom Mađarsku u niskom letu i na koncu se srušio u Hrvatskoj. Naime, Ukrajina nedavno stavila u pogon modernizirane sovjetske dronove. Prije nekoliko dana, sličan dron također se srušio u Ukrajini. “Dron je očigledno preletio jednu ili više zemalja; što radi NATO protuzračna obrana?” zapitao se Rogoway.
https://kozmos.hr/na-nocnom-nebu-iznad-italije-izgorio-sjajan-meteor-bolid-vidio-se-i-u-hrvatskoj/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
