kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • Udarni krater širok 8,5 km pronađen na dnu Atlantskog oceana
Znanost

Udarni krater širok 8,5 km pronađen na dnu Atlantskog oceana

Asteroid udara u Atlantski ocean. Izvor: Depositphotos.com.
objavljeno

Krater je rezultat udara asteroida širokog oko 400 metara. Znanstvenici smatraju da se sudario s našim planetom prije 66 milijuna godina odnosno u gotovo isto vrijeme kada je asteroid Chicxulub uništio dinosaure.

Asteroid pao u isto vrijeme kao onaj koji je uništio dinosaure

Ispod sjevernog Atlantskog oceana, istraživači su pronašli dokaze o udarnom krateru asteroida veličine oko 8,5 kilometara. Krater je zakopan 300-400 m ispod morskog dna, oko 400 km od obale Gvineje, zapadna Afrika.

Prema znanstvenicima sa Sveučilišta Heriot-Watt, krater je prouzročio asteroid širok 400 metara koji se sudario sa Zemljom prije 66 milijuna godina – otprilike u isto vrijeme kada je asteroid Chicxulub uništio dinosaure.

Jedini način da dokažu svoju teoriju jest bušenje morskog dna i prikupljanje uzoraka. Ako se potvrdi, krater će biti jedan od ispod 20 morskih udarnih kratera pronađenih na Zemlji.

Geolog Uisdean Nicholson sa Sveučilišta Heriot-Watt u Edinburghu otkrio je krater, proučavajući seizmičke refleksije s atlantskog morskog dna.

Unatoč godinama tumačenja seizmičkih podataka, dr. Nicholson nikada se nije susreo s nečim sličnim. Ispod morskog dna, istraživač je uočio depresiju od 8,5 km umjesto ravnih sedimentnih sekvenci koje je očekivao. Nekoliko karakteristika ukazivalo je na asteroid. Veliki udarni krateri obično imaju uzdignut rub i istaknuto uzvišenje u središtu.

Nadalje, imao je vrlo kaotične sedimentne naslage koje su se protezale desecima kilometara od kratera. Prema istraživaču, karakteristike nisu u skladu s procesima koji stvaraju kratere, poput povlačenja soli ili kolapsa vulkana.

Krater Nadir

Obližnja podmorska planina nadahnula je Nicholsona da krateru da ime Nadir.

Prema stručnjacima, udar asteroida koincidira s padom asteroida koji ubija dinosaure uz obalu današnjeg Meksika.

Osim toga, seizmički podaci pokazuju da se sedimenti na koje je asteroid utjecao podudaraju s granicama krede i paleogena. Ipak, razlučivost seizmičkih podataka dovodi do određene nesigurnosti.

Tim vjeruje da je novootkriveni krater Nadir nastao kada se puno veći asteroid raspao na komade.

Kreda–paleogen masovno izumiranje

Dr. Sean Gulick, stručnjak za udare na Sveučilištu Texas u Austinu, rekao je: “Krater Nadir je nevjerojatno uzbudljivo otkriće drugog udara koji je bio vremenski blizu onomu koji je izazvao izumiranje u razdoblju krede i paleogena.”

Iako je njegova veličina puno manja od Chicxuluba koji je prouzročio masovno izumiranje, njegovo postojanje ukazuje na mogućnost udarnog klastera krajem krede. Otkriveno je tek oko 128 kratera, unatoč četiri milijarde godina udarca u Zemlju. Istraživač je istaknuo da je pronalazak novih potencijalnih mjesta udara uzbudljiva vijest, posebno kada je riječ o morskom okolišu koji je teško istražiti.

Znanstvenici su koristili računalne simulacije kako bi odredili vrstu i učinak udara.

“Naše simulacije pokazuju da je ovaj krater uzrokovan udarom 400 m širokog asteroida u 500-800 m vode”, rekla je dr. Veronica Bray, planetarna znanstvenica sa Sveučilišta u Arizoni.

Kao rezultat toga, nastao je tsunami visine preko kilometra, kao i potres magnitude 6,5 ili više. Procjenjuje se da je oslobođena energija bila oko 1000 puta veća od vulkanske erupcije i tsunamija na Tongi u siječnju 2022.

Simulacije su preliminarne i zahtijevaju doradu kada bude dostupno više podataka, no daju važne uvide u moguću dubinu oceana u ovom području u vrijeme udara.

Nicholson je podnio zahtjev za financiranje kako bi sondirao i potvrdio da je krater rezultat udara asteroida te utvrdio njegovu točnu starost.

O otkriću udarnog kratera izvještava se u studiji objavljenoj u Science Advances.

Astronom predlaže potragu za asteroidima koji dolaze iz smjera Sunca

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.