Međunarodni tim znanstvenika postigao je revolucionarno otkriće detektirajući ugljičnu kiselinu u međuzvjezdanom prostoru, što bi moglo redefinirati teorije o temeljnim elementima života.
Ispitujući molekularni oblak G+0.693-0.027 blizu središta naše galaksije, tim je otkrio ugljičnu kiselinu. Do sada su u takvim prostranstvima pronađene samo octena i mravlja kiselina, obje karboksilne kiseline poput ugljične kiseline. Njihova prisutnost u dalekom svemiru potkrepljuje teorije da je Zemlja možda dobila ove elemente putem meteorita ili kometa.
Uloga ugljične kiseline na Zemlji
Na našem planetu, ugljična kiselina nastaje otapanjem CO2 u vodi, pružajući karakterističan kiselkast okus bezalkoholnim pićima. Zabrinjavajuće je i to što povećane razine CO2 u atmosferi čine naše oceane kiselijima.
Iako su izvještaji o postojanju ugljične kiseline na nebeskim tijelima poput Jupiterovih mjeseci i čak Marsa poznati, njezino otkriće u dubokom svemiru je prvo takve vrste. To sugerira složeni međuzvjezdani medij koji bi mogao biti prepun spojeva povezanih s aminokiselinama. Potraga za otkrićem drugih kiselina, uključujući glikolnu i glicin, sada izgleda obećavajuće.
Zanimljivo je da se rijetkost detekcije ugljične kiseline u svemiru, unatoč njezinoj mogućoj obilnosti, može pripisati njezinoj nevidljivosti radio-astronomskim promatranjima.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
