Svemirski teleskop James Webb (JWST) razvijen je zajedničkom suradnjom NASA-e, ESA-e i CSA-e (Kanadska svemirska agencija).
James Webb naslijedit će svemirski teleskop Hubble te postati NASA-ina vodeća astrofizička misija. NASA je zakazala lansiranje JWST-a za subotu, 25. prosinca 2021. u 13:20. Tada će raketa Ariane 5 na koju će biti montiran svemirski teleskop James Webb, poletjeti s lansirne platforme u Kouroui (Francuska Gvajana).
Pomoći će nam da zavirimo duboko u prošlost svemira
James Webb omogućit će mnogo veću infracrvenu razlučivost i osjetljivost u odnosu na Hubble. Time će otvoriti širok raspon mogućnosti istraživanjima na području astronomije i kozmologije, uključujući promatranje nekih od najudaljenijih događaja i objekata u svemiru poput formiranja prvih galaksija te detaljne atmosferske karakterizacije potencijalno nastanjivih egzoplaneta.
Svemirski teleskop James Webb stoga ima četiri ključna cilja; tražiti svjetlost prvih zvijezda i galaksija koje su nastale u svemiru nakon Velikog praska; proučavati nastanak i evoluciju galaksija; razumjeti nastanak zvijezda i planetarnih sustava; te proučavati planetarne sustave i podrijetlo života.
Posjeduje veliko, ali prilično lagano pozlaćeno zrcalo
Primarno zrcalo JWST-a (element optičkog teleskopa) sastoji se od 18 šesterokutnih zrcala izrađenih od pozlaćenog berilija koji zajedno tvore zrcalo promjera 6,5 m i površine od preko 25.4 m2 — znatno veće od Hubbleovog zrcala čiji je promjer tek 2,4 m. Za izradu Webbovog zrcala, korišteno je nešto više od 48 grama zlata, a ukupno masa ogledala je samo 21 kilogram.
Ima široki svjetlosni raspon
Za razliku od Hubble teleskopa koji promatra svemir u bliskom ultraljubičastom, vidljivom i bliskom infracrvenom spektru (0,1 do 1 μm), JWST će koristiti niži frekvencijski raspon od dugovalne vidljive svjetlosti do srednjeg infracrvenog (0,6 do 28,3 μm) što će mu omogućiti promatranje objekata koji su prestari i previše udaljeni da bi ih Hubble mogao vidjeti.
Morat će se održavati na prilično niskoj temperaturi od -223 °C
Teleskop se mora držati vrlo hladnim kako bi mogao promatrati svemir u infracrvenom rasponu bez smetnji. Veliki solarni štit izrađen od posebno materijala (kaptona), presvučenog silikonom i aluminijem, održavat će ogledalo i instrumente na temperaturi ispod -223 °C.
Fizički popravci bit će nemogući
James Webb bit će poslan u blizinu Lagrangeove točke L2 (oko 3,9 udaljenosti od Mjeseca do Zemlje). Ova udaljenost učinit će popravak ili nadogradnju JWST hardvera nakon lansiranja praktički nemogućim.
Okvir trajanja misije je 10 godina
Nominalno vrijeme misije teleskopa je pet godina, a konačni cilj deset godina. Planirana petogodišnja znanstvena misija počinje nakon 6-mjesečne faze puštanja u pogon.
Koštao je preko 10 milijardi dolara
Očekuje se da će NASA-in trošak projekta iznositi $ 9,7 milijardi, od čega je 8,8 milijardi američkih dolara potrošeno na dizajn i razvoj svemirske letjelice, a ostatak od 861 milijun dolara predviđa se za podršku petogodišnjem radu misije. Predstavnici ESA-e i CSA-e izjavili su da njihov doprinos projektu iznosi oko 700 milijuna eura te CA$ 200 milijuna.
U njegovom razvoju sudjelovalo je nekoliko tisuća stručnjaka iz preko 250 organizacija i institucija
Nekoliko tisuća znanstvenika, inženjera i tehničara iz 15 zemalja pridonijelo je razvoju JWST-u. U projektu sudjeluje ukupno 258 kompanija, državnih agencija i akademskih institucija; 142 iz Sjedinjenih Država, 104 iz 12 europskih zemalja te 12 iz Kanade.
Lakši je od Hubble-a
Lansirna masa teleskopa je 6 500 kg, a ukupne dimenzije letjelice su 20,2 m × 14,2 m. Hubble je bio znatno manji, ali ukupne mase preko 11 100 kg.
Ime je dobio po NASA-inom ravnatelju iz vremena prvih Apollo misija
Svemirski teleskop ime je dobio po Jamesu E. Webbu, NASA-inom ravnatelju od 1961. do 1968., koji je igrao važnu ulogu u programu Apollo. James E. Webb bio je snažnog uvjerenja da NASA mora uspostaviti ravnotežu između ljudskog leta u svemir i razvoja znanosti.
https://kozmos.hr/james-webb-teleskop-pomoci-ce-nam-utvrditi-jesmo-li-sami-u-galaksiji/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
