Tajni rukopis Alana Turinga

Alan Turing poznat je kao otac modernih računalnih znanosti i umjetne inteligencije. Mnogo ljudi upoznato je sa Turingovim životom, pogotovo nakon uspješnog biografskog filma “Igra oponašanja” (eng. The Imitation Game), u kojem ga glumi poznati glumac Benedict Cumberbatch.

Unatoč slavi i povijesnoj važnosti, iza seve je ostavio tek nekoliko rukom pisanih tekstova. Jedan od tih tekstova nazvao je “Bilješke o bilješkama“, koji je napisao u običnu bilježnicu. Ovo je jedini Turingov tekst koji je završio na aukciji u travnju 2015. godine, gdje je prodan za $1,025,000 privatnom kupcu iz New Yorka.

Tko je bio Alan Turing?

Briljantni britanski matematičak radio je kao razbijač tajnih kodova tijekom Drugog svjetskog rada, te je pomogao saveznicima da dobiju rat protiv Nacističke Njemačke i Sila osovine. Turing je i prije rata radio na sličnom projektu u tajnom vladinoj organizaciji “Government Code and Cipher School” u Bletchley Parku, da bi do kraja rata došao u poziciju da predvodi tim od 8000 ljudi.

Bez Turingovog genijalnog uma, ishod rata mogao je biti potpuno drugačiji. Jasno je da rad na projektima u Bletchley Parku javno obznanjen tek u 70-im godinama prošlog stoljeća.

Razbijanje Enigme sa Bombom

Turing je dizajnirao elektromehanički uređaj nazvan “The Bombe“, te je u Bletchley Park raspoređeno stotine poznatih ratnih uređaja s ciljem dešifriranja Enigme, njemačkog uređaja za kriptiranje poruka pomoću Morseovog koda.

Posljedično, saveznici su uspijevali dešifrirati sve više i više tajnih njemačkih poruka kako se rat bližio kraju. Prijeloman je bio Turinogv rad koji im je dao ogromnu prednost, jer su dešifriranjem poruka mogli saznati Njemačke planove i slabosti.

Turingov tim također je osmislio i razvio Colossus, jedan od prvih računala na kojemu se moglo programirati. Međutim, nakon rata je naređeno uništenje deset Colossusa i 200 uređaja Bombe od strane britanskog premijera Winstona Churchilla, jer je postojao strah da ne padnu u ruke bivšeg saveznika Sovjetskog Saveza.

Uvjerljiva pobjeda Saveznika

Još tamo 2016. godine javno je pokazano pismo Vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga Dwight D. Eisenhowera, u kojem navodi da je rad tima u Bletchley Parku bio od “neprocjenjive vrijednosti” jer je spasio tisuće života britanskih i američkih vojnika, te ubrzao kraj rata u Europi.

Prema navodima stručnjaka, Turingov rad vjerojatno je skratio rat u Europi za dvije ili više godina. Danas su dokumenti iz Turingova vremena još uvijek klasificirani kao vojna tajna, jer su izuzetno korisni u borbi protiv terorizma.

https://kozmos.hr/povijest-znanstvene-fantastike-od-broncanog-doba-do-19-stoljeca/

Tajni rukopis Alana Turinga- 10 stvari koje trebate znati

1. Turingova bilježnica naslovljena “Bilješke o bilješkama” sadrži 39 stranica njegovih rukopisa koji su nastali oko 1942. godine. Tekstovi su pisani u vrijeme njegovih najvećih napora da dešifrira Enigmu.

2. Bilježnica sadrži ponekad zajedljive komentare o notacijskim praksama poznatih matematičara: Couranta, Eisenharta, Hilberta, Peanoa, Titchmarsa, Weyla i ostalih, te u njoj ne opisuje ratne napore ili privatni život.

3. Na jednoj stranici govori o tome da je Leibnizova bilješka dosta uznemirujuća: ” Jako mi je teško razumjeti Leibnizovu bilješku, unatoč tome što dobro poznajem njegov rad. To sigurno implicira da je postavljen neki odnos između x i y, npr. Y = x2 + 3x … ”

4. U svojoj bilježnici Turing se nije suzdržavao kritizirati radove poznatih matematičara, pišući: “Ovo mi se ne sviđa”; “Ružno”; “Donekle za žaljenje”; “Prilično abortivno”. Njegov biograf Jack Copeland navodi da se ovakva “surova iskrenost” ne može pronaći u njegovim ostalim tekstovima.

5. Sir Dermot Turing otkrio je za BBC kako je “njegov ujak imao smisla za humor i nije bio totalni štreber”, te također navodi kako je otkriveni tekst pokazao da je on smatramo matematiku svojim pravim zanimanjem, dok  je razbijanje šifriranih poruka bila svojevrsna “zabavna potraga” ili hobi.

6. U isto vrijeme dok je radio na razbijanju njemačkih kodova, bio je fokusiran i na reformiranje sustava matematičkih zapisa, za koje je smatrao da mogu “hendikepirati” matematiku. Nadao se da će unaprijediti ono što je smatrao “krajnje nesustavnim” metodama, te se dosta bavio istraživanjem i analiziranjem matematičkih zapisa.

7. Turingova bilježnica nadovezuje se na na njegov ratni rad naslovljen ” Reforma matematičkih zapisa i frazeologije“, koji je nastao na temelju bilješki njegovih studenata.

8. Koliko je bio ispred svog vremena, govori i činjenica da se nadao da će uspjeti reformirati teoriju tipova, koja se danas često koristi u programerskim jezicima.

9. 2015. godine Turingov rukopis prodan je za $1,025,000 u aukciji koja je organizirala kuća Bonhams. Kupac je ostao anoniman. Prije toga je Robin Gandy, Turingov sutdent i prijatelj čuvao bilježnicu sve do svoje smrti 1995. godine, te je njemu matematičar oporučno ostavio svoje knjige i radove. Nejasno je gje je Turingov rukopis završio nakon Gandyeve smrti.

10. U sredini Turingove bilježnice, Gandy je na prazne stranice zapisivao osobne bilješke o odnosu sa Turingom. Kako navodi, bio je Turingom sve do par dana prije njegovog samoubojstva u 7. lipnja 1954. godine, te je jasno navodio kako nisu bili u nikakvoj intimnijoj vezi.

 

Turingovi zadnji dani i posmrtan oproštaj

Engleski kralj George VI dodjelio je Alanu Turingu čin Časnika reda Britanskog kraljevstva(OBE), zbog njegovog krucijalnog doprinosa. No unatoč tomu, Turing je umro kao kriminalac 1954. godine, neposredno prije svog 42. rođendana.

Viktorijanski zakoni tretirali su Turinga kao homoseksualca, nakon što je priznao da je bio u vezi sa muškarcem. Za kaznu, prisiljen je na kemijsku kastraciju, te mu je vlada ukinla sve sigurnosne propusnice.

Suicid je počinio tako je pojeo jabuku natopljenu cijanidom. S druge strane, postoje teorije kako njegova smrt nije bila samoubojstvo, te ga je britanska tajna služba smatrala prijetnjom jer je gay, i jer bi potencijalno mogao odati državne tajne stranim agentima.

Također su postojale priče da je tehnološki div Apple svoj logo napravio upravo prema Turingovoj zagriženoj jabuci, no njihov dizajner Rob Janoff rekao je da je to jedna divna urbana legenda.

Kraljica Elizabeta II dala je posmrtan oproštaj Alanu Turingu, što je ministar pravoduđa Chris Grayling nazvao prikladnom gestom “izvanrednom čovjeku sa briljantnim umom”. Iste je godine dan oprost svima koje je navedeni zakon obeštetio zbog njihove seksualnosti.

Izvori:

Baldwin, C. (2014, October 31). The real story behind The Imitation Game film.

Brown, M.(2016, March 15). Eisenhower letter praising UK code breakers goes on display.

Conradt, S. (2015, June 1). Did Alan Turing Inspire the Apple Logo?

Cooper, S.B. (2015, February 5). Campaign to buy Alan Turing’s notebook for the nation.

Copeland, J. (2017, February 18). Alan Turing’s Lost Notebook.

Cowell, A. (2019, June 5). Overlooked No More: Alan Turing Condemned Code Breaker and Computer Visionary.

Newcomb. A. (2015, April 14). Inside Alan Turing’s World War II Era Notebook.