Nakon dvadesetogodiĹĄnje pauze, astronomi su ponovno izbliza zavirili u najvulkaniziraniji svijet naĹĄeg SunÄevog sustava, koristeÄi se znatno unaprijeÄenom tehnologijom kamera.
Kako objaĹĄnjava iflscience.com, mjesec Ija, jedinstven u SunÄevom sustavu, neprekidno se preobraĹžava pod utjecajem svojih 400 aktivnih vulkana. Svemirska letjelica Juno snimila je zadivljujuÄe fotografije ovog mjeseca Jupitera tijekom svojeg najnovijeg preleta. TrenutaÄno se obraÄuju slike kako bi se otkrili detalji koji bi inaÄe mogli ostati skriveni u prvotnim snimkama.
VeÄ viĹĄe od 400 godina poznato je da Ija krije neĹĄto neobiÄno. Njeno otkriÄe, zajedno s ostalim Galilejevim satelitima, promijenilo je tijek astronomije. Nakon ĹĄto se prva iznenaÄenost slegla, znanstvenici su se osvrnuli na njezinu distinktivnu crvenu boju, za razliku od bijelih tonova koje pokazuju ostali veliki Jupiterovi mjeseci.
Misije Voyager bile su te koje su otkrile pravu posebnost Ije: njezine konstantne vulkanske erupcije koje neprestano obnavljaju njezinu povrĹĄinu. Za razliku od veÄine drugih mjeseca plinovitih divova koji su prekriveni ledom, povrĹĄina Ije bogata je sumporom. Carl Sagan je ovaj svijet opisao kao mjesto koje “miriĹĄe na trula jaja i izgleda poput pizze”.
ZadivljujuÄe slike koje je Juno poslao natrag s visine od samo 1.500 kilometara iznad povrĹĄine Ije bit Äe predmet detaljne analize u godinama koje dolaze. Iako je Juno veÄ sedam godina u orbiti oko Jupitera, veÄinu toga vremena fokusiran je bio na sam planet. Sada je fokus prebaÄen na prouÄavanje njegovih mjeseci.
Blisko susretanje s Ijom pruĹža viĹĄe od samo moguÄnosti za snimanje visokorezolucijskih slika. I Ija i Europa okruĹženi su prstenima iona, oblikovanim unutar ogromnog magnetskog polja Jupitera. Prolazak Juno-a kroz ove prstene prikuplja dragocjene podatke koji Äe biti od znanstvene vaĹžnosti, a koristit Äe se i za pripremu buduÄih misija JUICE i Europa Clipper.
SljedeÄi bliski susret Juno-a s Ijom zakazan je za 3. veljaÄe. Gravitacija Ije veÄ je skratila orbitalni period letjelice s 38 na 35 dana, a ovaj Äe prolazak smanjiti period na 33 dana. To Äe omoguÄiti znanstvenicima usporedbu slika kako bi detektirali promjene na povrĹĄini Ije u kratkom vremenskom periodu. Planirani su daljnji prolasci, ali niti jedan neÄe biti tako blizu kao ovaj i prethodni.
Obrada podataka koje Juno ĹĄalje je sloĹžen proces, no veÄ se mnogi struÄnjaci bave analizom pristiglih informacija.
Intenzivni vulkanizam Ije rezultat je neprestanog rastezanja i stezanja njezine unutraĹĄnjosti, uzrokovanih promjenjivim udaljenostima od Jupitera i gravitacijskim djelovanjem prateÄih mjeseca. Dok na Europi ovi utjecaji stvaraju dovoljno topline da rastope led i formiraju unutarnji ocean, na Iji stvaraju puno veÄu koliÄinu topline, dovoljnu da pretvori stijene u magmu koja izbija na povrĹĄinu. Kao rezultat toga, Ija je izgubila gotovo svu svoju vodu, postavĹĄi tako najguĹĄÄi mjesec u SunÄevom sustavu.
Dugo se vjerovalo da je Ija jedini svijet u SunÄevom sustavu, osim plinovitih divova, bez udarnih kratera. No, nedavno su se pojavili dokazi koji osporavaju tu tezu. Slike snimljene tijekom bliskih preleta bit Äe paĹžljivo pregledavane u potrazi za novim otkriÄima, kako od strane amatera tako i profesionalaca.
PridruĹžite se raspravi u naĹĄoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram ât.me/kozmoshr