Novi arheološki nalaz iz Ukrajine i Krima otkriva da su neandertalci možda koristili bojice od okera za crtanje i obilježavanje, tisućama godina prije nego što se takva ponašanja pripisuju modernom čovjeku.
Bojica od okera s tragovima brušenja i trošenja
Kako prenosi IFLScience, znanstvenici su analizirali 16 komada okera pronađenih na nalazištima koja su prije više od 40.000 godina naseljavali neandertalci. Mikroskopske i kemijske analize pokazale su da su neki primjerci namjerno oblikovani različitim tehnikama, brušenjem, struganjem i ljuštenjem slojeva.
Posebno se ističe fragment žutog okera dug oko 4,5 centimetra i debeo 1,2 centimetra, koji je bio potpuno oblikovan poput bojice s oštrim vrhom. Tragovi na površini pokazuju da je alat povremeno oštren kako bi zadržao svoj vrh, te da je bio u dodiru s podlogom pod pritiskom, što upućuje na crtanje ili obilježavanje.
Prema autorima rada, “kombinacija oblikovanja, održavanja i tragova trošenja upućuje na to da je alat služio za stvaranje linija po površini, slično kao što današnja olovka ili bojica ostavlja trag.” Drugim riječima, ovo nije bio komad rude upotrijebljen za praktične svrhe, nego pažljivo oblikovan predmet koji je imao estetsku ili simboličku funkciju.
“Riječ je o alatu koji je više puta bio pažljivo oblikovan i obnavljan, što ga čini iznimno posebnim”, rekao je za New Scientist Francesco d’Errico, jedan od autora istraživanja. On i njegovi kolege pretpostavljaju da su neandertalci tom bojicom označavali kožu, odjeću, torbe ili kamen, baš kao što su to kasnije činili i rani pripadnici vrste Homo sapiens.
Simbolika, komunikacija i prijenos znanja
Još dva fragmenta okera pokazuju slične tragove namjerne obrade, piše IFLScience. Jedan crveni komad vjerojatno je bio dio većeg, štapićastog oblika, dok je narančasti fragment bio spljošten, uglačan i urezan sitnim žljebovima koji djeluju kao da su planski izrađeni.
Znanstvenici upozoravaju da se s tumačenjima mora biti oprezan, mineralni pigmenti mogli su imati i druge funkcije, poput zaštite kože ili izrade ljepljivih smjesa. Ipak, njihovi dokazi ukazuju da su barem neki okeri korišteni u simboličke svrhe.
“Namjerno oblikovanje i ponovno korištenje bojica, urezani motivi te pažljivo čuvanje alata zajedno podupiru zaključak da su neki od tih predmeta imali simboličku ulogu,” pišu autori. Takvi objekti i tragovi koje su ostavljali “vjerojatno su služili komunikaciji, izražavanju identiteta i prijenosu znanja između generacija.”
Očuvanost i ponovna uporaba tih komada sugeriraju da su neandertalci planirali, čuvali i prenosili svoje alate, ponašanja koja zahtijevaju kulturnu svijest i dugoročno razmišljanje.
Studija tako dodatno potkopava zastarjelu sliku neandertalaca kao sirovih i neinteligentnih bića. Naprotiv, dokazi o njihovim bojicama, crtežima i gravurama, uključujući i najstarije poznate pećinske motive u Europi, upućuju na to da su i oni imali osjećaj za simboliku, estetiku i zajednički identitet.
U žutom tragu starom 42.000 godina možda se, dakle, skriva prva iskra umjetnosti, ne samo naše vrste, nego i naših najbližih rođaka
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
