U svibnju 2020. otkrivena je polinija – područje otvorene vode okruženo morskim ledom, na Arktiku u blizini otoka Ellesmere, najsjevernijeg otoka Kanade. Bila je otvorena dva tjedna te je bila veličine malo manje od države Rhode Island. Razvoj pukotine kroz ta dva tjedna može se vidjeti na slici.
Područje na kojem je nastala poznato je kao najstariji i najdeblji arktički led (Posljednje Ledeno Područje) – oko 5 metara debljine i predstavlja još jedan znak brzine klimatskih promjena. Pukotina od 3000km kvadratnih signalizira smanjenu otpornost tog ledenog teritorija na Arktiku.
Posljednje Ledeno Područje je morsko područje od milijun četvornih kilometara, sjeverno od Grenlanda i otoka Ellesmere, za koje se pretpostavlja da je posljednje utočište leda u brzo zagrijavajućem Arktiku.
Kako je nastala?
Polinije se formiraju zbog konstantnog puhanja vjetra na jednom području. U ovom slučaju je rezultat oštrih vjetrovitih uvjeta tijekom anticiklone ili oluje visokog tlaka sa visokim vjetrovima i rotacijom u smjeru kazaljke na satu. Znanstvenik Kent Moore, koji je bio glavni istraživač na ovom projektu, je pročešljao podatke o kretanjima morskog leda i atmosferskih uvjeta na tom teritoriju, u prošlih nekoliko desetljeća te zaključio da su polinije nastale dva puta u prošlosti, 1988.godine i 2004.godine, ali nitko ih nije primijetio.
Znanstvenik David Babb sa Sveučilišta u Manitobi, koji nije sudjelovao na projektu, je naglasio neobičnost nastanka polinije na Posljednjem Ledenom Području zbog debljine i količine leda te velikoj udaljenosti od obale gdje su slabiji vjetrovi.
https://kozmos.hr/arktik-bi-mogao-pozeleniti-i-osloboditi-se-leda-kao-prije-125-000-godina/
„ Formacija polinije u ovom području je jako zanimljiva. Nalik je na pukotinu u omotaču ovog čvrstog ledenog pokrivača koje tipično postoji u ovom području. Ovaj događaj naglašava promjene na Arktiku.“ – kaže Babb. Kako led na Arktiku postaje sve tanji i tanji svake godine, polinije će postati sve češća pojava potičući ciklus gubitka leda. Što je led tanji, takve pukotine lakše nastaju zbog manje potrebnog uloga sile tj. slabiji vjetrovi će ih uzrokovati što će kao rezultat imati sve češće ponavljanje ove pojave. Jedna od nuspojava ovakvih događanja je nemogućnost nadomještanja izgubljenog leda zbog sve toplijih temperatura.
Polinije nastaju na dva načina: led se „otpuše“ sa područja ili se otopi te formira rupu. Nastaju na istim lokacijama, blizu obale gdje su vjetrovi stalni čime se omogućava puhanje na isto mjesto. Iako su zabrinjavajuća pojava zbog stalnog gubitka leda i sve toplijih temperatura, polinije imaju i neke pozitivne značajke. Ako nastanu na području debelog leda koje ne propušta puno svjetlosti znače buđenje ekosustava tog okoliša zbog poticanja fotosinteze. Nastanak otvorenog morskog područja usred samog leda potakne svakakve aktivnosti. Tu se dolaze hraniti ptice, tuljani i polarni medvjedi te postanu iznimno produktivna područja.
Ti kratkotrajni pozitivni učinci, nažalost ne poništavaju destruktivne klimatske promjene koje se događaju; ponajviše ireverzibilne štete gubitka morskog leda.
“Postoji određeno vrijeme u kojem, ako počnemo gubiti led, može doći do neke koristi. Ali dugoročno, kako se led topi i udaljava od obale, vrste poput morževa i morskih ptica, gube mu pristup, i time gubimo tu korist. I na kraju postaje toliko toplo da vrste ne mogu preživjeti”, rekao je Moore.
https://kozmos.hr/ispod-sjevernog-mora-otkriveni-krajolici-ledenog-doba/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
