Arheolozi su u sjevernom dijelu Sinajske pustinje otkrili iznimno očuvanu egipatsku vojnu utvrdu staru oko 3500 godina, s prepoznatljivim cik-cak zidom, pećima i fosiliziranim komadom tijesta koje njezini vojnici nikada nisu stigli ispeći. Istraživanje otkriva novi detalj o egipatskoj obrani i širenju carstva prema istočnom Mediteranu tijekom vladavine faraona Tutmozisa I.
Utvrda uz “Put boga Horusa”
Prema priopćenju egipatskog Ministarstva za turizam i starine, utvrda površine oko 0,8 hektara vjerojatno potječe iz razdoblja vladavine Tutmozisa I (oko 1504.–1492. pr. Kr.), faraona poznatog po proširenju egipatske moći sve do područja današnje Sirije. Takav položaj objašnjava njezinu stratešku lokaciju uz drevni vojni put.
Utvrda je otkrivena na nalazištu Tell el-Kharouba, nedaleko od trase starog vojnog puta poznatog kao “Put Horusa”, prema egipatskom bogu neba i rata s glavom sokola. Taj je put prolazio kroz sjeverni dio Sinajske pustinje i povezivao deltu Nila s istočnim Mediteranom. Uz njega su ranije pronađene i druge utvrde, navodi se u priopćenju.
Jedan od unutarnjih zidova utvrde ima cik-cak oblik koji se proteže od sjevera prema jugu i odvaja zapadni stambeni dio. Takav raspored, objašnjava Hesham Hussein, pomoćnik tajnika za arheologiju Donjeg Egipta i Sinaja u Ministarstvu za turizam i starine, “ojačavao je stabilnost zida i smanjivao učinak vjetra i erozije pijeskom”. Hussein, koji je vodio iskapanja, rekao je za Live Science da su uz vanjske zidove pronađeni manji prostori s pećima koje su se “vjerojatno koristile za svakodnevne kućanske aktivnosti unutar utvrde”. Upravo uz jednu od njih pronađen je fosilizirani komad tijesta.
Očuvani tornjevi i vojna posada
Velika utvrda bila je snažno osigurana. Arheolozi su do sada otkrili jedanaest obrambenih tornjeva, a u nekima su pronađeni “temeljni depoziti”, posude zakopane kao ritualni prinosi prilikom gradnje. Na dijelu keramike otisnuto je ime Tutmozisa I, što potvrđuje dataciju. U starom Egiptu takvi su depoziti bili uobičajeni kao simbolična posveta novim građevinama.
Zbog svoje veličine, utvrda je mogla primiti znatan broj vojnika. “Uzimajući u obzir skladišta, dvorišta i druge prostore, procjenjujemo da je posada brojila između 400 i 700 vojnika, s prosjekom od oko 500,” rekao je Hussein.
Unutar kompleksa pronađene su i stambene prostorije za vojnike, kao i komadi vulkanskog kamena s Egejskih otoka, koji su možda korišteni u gradnji. Istraživački tim sada ispituje postoji li u blizini luka koja je mogla opskrbljivati posadu.
“Otkrivanje ove utvrde doista je značajno,” izjavio je James Hoffmeier, arheolog i profesor na Sveučilištu Trinity International, koji je ranije iskapao drugu sličnu utvrdu na lokalitetu Tell el-Borg u Sinajskoj pustinji, ali nije sudjelovao u novom istraživanju.
Kako prenosi Live Science, nova utvrda i ranije otkrivena kod Tell el-Borga, objasnio je Hoffmeier, “bile su dio vojnog puta koji je povezivao Egipat s Kanaanom i omogućio egipatsku kontrolu istočne obale Mediterana tijekom gotovo četiri stoljeća”. Egipat je, dodaje, zadržao nadzor nad tim područjem tijekom većeg dijela razdoblja Novog kraljevstva, između 1550. i 1070. pr. Kr.
Zaključak da je novootkrivena utvrda vjerojatno sagrađena po nalogu Tutmozisa I potkrepljuje, kaže Hoffmeier, “dugogodišnje mišljenje da je upravo on bio utemeljitelj egipatskog carstva u zapadnoj Aziji i ključni začetnik obrambenog sustava koji su kasniji kraljevi dodatno proširili novim utvrdama.”
Gregory Mumford, egiptolog i profesor antropologije na Sveučilištu Alabama u Birminghamu, koji također nije sudjelovao u istraživanju, izjavio je za Live Science da će daljnji rad “značajno proširiti naše razumijevanje načina na koji je Egipat tijekom ranog Novog kraljevstva učvrstio nadzor nad sjeveroistočnim Sinajem uzduž ‘Puta Horusa’” te pružiti bolji uvid u to kako je štitio svoje istočne granice. Iskopavanja i analiza pronađenih ostataka na lokalitetu i dalje traju.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
