Europska svemirska agencija izvijestila je da je NASA službeno potvrdila svoj doprinos roveru Rosalind Franklin, čije je lansiranje planirano za 2028. Projekt je godinama kasnio, ali sada dobiva ključne elemente potrebne za dovršetak priprema.
Rover će biti prvi koji će na Marsu moći bušiti do dubine od oko dva metra i potražiti tragove mogućeg izvanzemaljskog života zakopanog u starijim slojevima tla. Za takav ambiciozan cilj potrebno je nekoliko sustava koje razvija NASA, a koji su postali upitni nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump početkom godine predložio velika proračunska rezanja.
Potvrda suradnje stiže u presudnom trenutku
Generalni direktor ESA-e Josef Aschbacher izjavio je da je dobio službeno pismo iz NASA-ine uprave koje potvrđuje sve ranije dogovorene američke doprinose. Taj razvoj događaja opisao je kao iznimno ohrabrujući tijekom sjednice ministarskog vijeća ESA-e koje se ovoga tjedna održava u njemačkom Bremenu.
Misija je izvorno trebala krenuti 2020., no prolazila je kroz više tehničkih i organizacijskih zastoja. Najveći udar dogodio se 2022., kada je suradnja s Rusijom prekinuta zbog invazije na Ukrajinu. Rusija je bila glavni partner projekta i odgovorna za ključne komponente sustava za slijetanje, pa je ESA morala potražiti novog partnera.
Američki doprinosi pokrivaju tri ključne komponente
Aschbacher je potvrdio da NASA preuzima razvoj triju elemenata: raketnog nosača, radioizotopnog grijaćeg modula i sustava za kočenje pri slijetanju. Sustav kočenja ranije je bio dogovoren, dok su potvrde za preostale dvije komponente označile veliko olakšanje za ESA-u.
Uz to, NASA će isporučiti i jedan znanstveni instrument namijenjen analizi tragova mogućeg života na Marsu. Time će se popuniti dio znanstvene opreme koji je izvorno trebao biti osiguran u suradnji s ruskom stranom.
Rover nazvan po britanskoj znanstvenici Rosalind Franklin sada ponovno ima stabilnu putanju prema lansiranju 2028. Ako sve prođe prema planu, na površini Marsa trebao bi se spustiti 2030. Projekt tako dobiva novu priliku da odgovori na jedno od najstarijih pitanja planetarne znanosti, ali i da pokaže koliko je međunarodna suradnja važna u složenim misijama dubokog svemira.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
