NASA za lansiranje svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman sada cilja najranije početak rujna 2026. Opservatorij će s Floride ponijeti Falcon Heavy, a njegove široke infracrvene snimke trebale bi astronomima dati novu provjeru tamne energije, tamne tvari i razvoja galaksija.
Prema NASA-inoj najavi, točan datum još nije određen. Nakon lansiranja Roman će raditi najmanje pet godina i stvarati velike karte neba, umjesto da se uglavnom zadržava na pojedinačnim metama.
Široko polje i infracrveni pogled
Glavni instrument, Wide Field Instrument, vidjet će približno sto puta veće područje neba od Hubbleove infracrvene kamere, uz usporedivu oštrinu. Infracrveno svjetlo prolazi kroz dijelove kozmičke prašine koji zaklanjaju vidljivu svjetlost i omogućuje opažanja udaljenijih galaksija.
Takvo će vidno polje Romanu omogućiti da u kratkom vremenu prikupi podatke za koje bi Hubbleu trebala stoljeća. NASA očekuje arhiv od oko 20.000 terabajta podataka; među njegovim metama bit će stotine milijuna galaksija, milijarde zvijezda te rijetke i prolazne pojave.
Mjerenja za tamnu energiju i tamnu tvar
Jedan je cilj misije pratiti raspored galaksija i promjene njihova izgleda kroz kozmičko vrijeme. Iz takvih se mjerenja može zaključivati o utjecaju tamne tvari na nastanak velikih struktura te provjeravati kako se širenje svemira mijenjalo.
Tamna energija naziv je za nepoznati uzrok ubrzanog širenja svemira. Roman neće sam riješiti to pitanje, ali bi njegov opsežan uzorak galaksija mogao strože usporediti predviđanja standardnog kozmološkog modela s opažanjima.
Planeti koje druge metode često propuštaju
Roman će tražiti i egzoplanete gravitacijskim mikrolećenjem. Kada zvijezda u prvom planu privremeno pojača svjetlost udaljenije zvijezde, planet uz tu bližu zvijezdu može ostaviti kratak dodatni trag u signalu.
Tom se metodom mogu pronaći planeti malih masa, svjetovi na širokim orbitama i planeti koji slobodno plutaju svemirom bez matične zvijezde. Takvi objekti često ostaju izvan dosega metoda koje se oslanjaju na prolazak planeta ispred zvijezde ili na njezino titranje.
Partner velikim opservatorijima
Roman će velike dijelove neba promatrati zajedno s europskim Euclidom i opservatorijem Vera C. Rubin. Široke karte neba mogu izdvojiti neobične objekte, nakon čega se pojedine mete detaljnije proučavaju drugim instrumentima.
Tu će se nadovezati i James Webb: dok Roman pronalazi uzorke i rijetke izvore na velikom području, Webb može snimiti odabrane mete s više pojedinosti, kao što je nedavno učinio pri opažanju mogućeg para aktivnih crnih rupa u ranom svemiru. Romanova najveća vrijednost mogla bi zato biti u tome što će pokazati gdje treba gledati dalje.
