NASA-ina letjelica za proučavanje Marsove atmosfere MAVEN suočila se s nepoznatom “anomalijom” zbog koje je prekinula komunikaciju sa Zemljom putem sustava Deep Space Network, a uzrok prekida veze zasad nije poznat.
Mars Atmosphere and Volatile EvolutioN (MAVEN) u studenome 2013. poletio je u svemir i započeo dugo putovanje prema Marsu. U rujnu 2014. ušao je u orbitu oko Crvenog planeta i počeo glavni znanstveni zadatak: detaljno istraživanje gornje atmosfere, ionosfere i načina na koji Sunčev vjetar “struže” plinove s Marsa te doprinosi gubitku atmosfere tijekom vremena.
Više od deset godina MAVEN je neprekidno mjerio sastav i strukturu marsovske atmosfere i podatke slao na Zemlju preko Deep Space Network-a, međunarodne mreže velikih radijskih antena kojom NASA komunicira s međuplanetarnim misijama. Ove je godine, primjerice, letjelica prvi put izravno registrirala proces tzv. “sputteringa”, u kojem energetski nabijene čestice izbijaju atome s vrha atmosfere planeta.
“Kombinacija podataka ovih instrumenata omogućila je znanstvenicima da izrade novu vrstu karte koja prikazuje raspodjelu argona izbijenog iz gornje atmosfere u odnosu na Sunčev vjetar. Karta je otkrila argon na velikim visinama upravo na mjestima gdje su se energetske čestice sudarale s atmosferom i izbacivale plin, što je omogućilo praćenje tog procesa u stvarnom vremenu. Istraživači su također utvrdili da se taj mehanizam odvija četiri puta brže nego što se ranije predviđalo te da se dodatno pojačava tijekom Sunčevih oluja”, objasnila je NASA u svibnju.
“Izravno opažanje izbijanja plinova iz gornje atmosfere potvrđuje da je taj mehanizam bio jedan od glavnih izvora gubitka Marsove atmosfere u njegovoj ranoj povijesti, kada je aktivnost Sunca bila znatno jača.”
Desetljeće znanosti iz orbite i susret s 3I/ATLAS-om
MAVEN je tijekom boravka u orbiti postao ključni izvor podataka o evoluciji Marsove atmosfere, ali i svojevrsna sonda za posebne prilike. Ranije ove godine snimio je i fotografiju međuzvjezdanog objekta 3I/ATLAS tijekom njegova prolaska kroz Sunčev sustav, što je dodatno proširilo znanstveni opseg misije.
Misija je izvorno trebala završiti 2022., no zbog dobrog stanja letjelice NASA ju je produžila. “Tim MAVEN-a ima snažan rezultat inovativnosti u rješavanju inženjerskih izazova kako bi produžio misiju i dodao nove mogućnosti”, izjavio je 2022. voditelj projekta Rich Burns iz NASA Goddard Space Flight Centera. “Ova sljedeća produžena misija donosi nove prilike i izazove, i uvjereni smo da će se tim još jednom pokazati doraslim zadatku, omogućujući još mnogo sjajne MAVEN znanosti.”
To je produženje službeno pokrivalo razdoblje do rujna 2025., no i nakon toga orbiter je nastavio raditi. Sve do 6. prosinca ove godine MAVEN je normalno funkcionirao u orbiti oko Marsa, provodeći mjerenja i sudjelujući u komunikacijama s površinom planeta.

Anomalija nakon izlaska iza Marsa
Prema NASA-inu priopćenju, telemetrija s MAVEN-a pokazivala je da svi podsustavi rade normalno prije nego što je letjelica nakratko nestala iza diska Crvenog planeta. “Telemetrija s MAVEN-a pokazivala je da svi podsustavi rade normalno prije nego što je letjelica ušla iza Crvenog planeta. Nakon što je svemirska letjelica izašla iza Marsa, NASA-in Deep Space Network nije uočio signal”, priopćila je agencija ovaj tjedan. “Timovi za letjelicu i operacije istražuju anomaliju kako bi riješili situaciju.”
Uz znanstveni dio misije, MAVEN ima i važnu ulogu u svakodnevnom radu robotskih istraživača na površini. Orbiter služi kao prijenosna stanica za komunikaciju između rovera Curiosity i Perseverance i Zemlje, prosljeđujući podatke s marsovskog tla prema Deep Space Networku. Ipak, NASA na raspolaganju ima i druge orbitere, poput misije Mars Reconnaissance Orbiter, koji obavljaju isti zadatak, pa se komunikacijski promet s površinom može preusmjeriti na te letjelice.
Prekid komunikacije s međuplanetarnim sondama nije neuobičajen u dubokom svemiru, a NASA ima bogato iskustvo u traženju rješenja i ponovnom uspostavljanju veze. Godine 2023. američka svemirska agencija izgubila je kontakt s Voyagerom 2, da bi vezu uspjela obnoviti nakon samo nekoliko dana. Nada je da bi se sličan scenarij mogao ponoviti i u slučaju MAVEN-a.
Za sada NASA navodi da se analiza problema nastavlja i da će javnost s novim informacijama biti upoznata kada one budu dostupne. MAVEN, koji je više od desetljeća pratio kako Sunčev vjetar postupno razrjeđuje Marsovu atmosferu i pritom obogatio razumijevanje evolucije planeta nalik Zemlji, time je privremeno u neizvjesnom statusu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

