Danas znamo da je drevni Mars bio mnogo vlažniji nego što je naizgled beživotna površina sugerirala. Riječni kanali, delte i tragovi drevnih jezera svjedoče o epohi u kojoj je tekuća voda bila uobičajena. Suha i hladna klima današnjeg Marsa čini takve uvjete teško zamislivima, no snažni radarski odrazi koje je instrument MARSIS na sondi Mars Express otkrio ispod južnog polarnog pokrova ponovno su otvorili pitanje postoji li voda i danas. Refleksije su dolazile iz područja širokog oko dvadeset kilometara i upućivale na zonu koja bi, barem na prvi pogled, mogla sadržavati tekuću vodu zarobljenu pod debelim ledom.
Za takvo tumačenje ipak nedostaje jednostavno objašnjenje. Tekuća voda na tim dubinama zahtijevala bi ekstremno slane otopine ili lokalne izvore topline, što se ne uklapa u poznate uvjete na južnom polu Marsa. Zbog toga su tijekom godina razmatrane i druge mogućnosti. Visoka reflektivnost mogla bi proizlaziti iz slojeva leda bogatog ugljikovim dioksidom, iz kombinacije vodenog leda i CO₂ ili iz mješavina slanog leda i gline, a sve te strukture mogu pojačati radarski odraz bez potrebe za tekućom vodom.
Novi manevar proširio mogućnosti radara SHARAD
Mars Reconnaissance Orbiter nosi radar SHARAD, instrument koji radi na višim frekvencijama i nudi bolju razlučivost od MARSIS-a, ali slabije prodire u led. Godinama nije mogao dosegnuti sloj ispod mjesta gdje je MARSIS uočio neobične signale, pa zato rezultati dvaju instrumenata nisu bili usporedivi.
To se promijenilo tek nedavno. Tim MRO misije testirao je novi manevar kojim se letjelica rotira za 120 stupnjeva oko uzdužne osi, znatno više od dosadašnjeg ograničenja od 28 stupnjeva. Postupak nazvan VLR, ili “very large roll”, povećava snagu signala i njegovu prodornost, a time omogućuje SHARAD-u da prvi put ispita što se događa na samoj bazi ledenog pokrova u zoni intenzivnih MARSIS-ovih refleksija.
U radu objavljenom u časopisu Geophysical Research Letters Gareth Morgan i suradnici analizirali su 91 prelet SHARAD-a preko tog područja. Bazalni odjek zabilježen je samo kada je korišten VLR manevar, ali njegova snaga bila je iznimno mala. Takav signal nije u skladu s prisutnošću vode u tekućem stanju, jer bi voda trebala dati znatno snažniju refleksiju.
Autori zaključuju da slab bazalni odraz vjerojatno potječe od neuobičajeno ravnog terena skrivenog ispod leda. Naglašavaju da je potrebno dodatno istražiti razliku između nalaza instrumenta MARSIS i novih mjerenja SHARAD-a kako bi se utvrdilo što točno stvara zone pojačane reflektivnosti unutar južnog polarnog pokrova.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
Možda je ipak rano za konačne zaključke.