Povežite se s nama

Pretražite Kozmos

Jeste li znali?

Hrvati su bili u svemiru?

Hrvati u svemiru. Izvor: Obrada autora; Envato elements

Prije nego što započnemo ovaj ekskluzivni pregled moramo spomenuti jednog istaknutog znanstvenika koji je dao prilično rani doprinos istraživanju svemira.

Radi se o Ruđeru Boškoviću (Dubrovnik, 1711.- Milano, 1787.), inovatoru, fizičaru i osnivatelju praktične astronomije. Poput Einsteina smatrao je svjetlost konstantom. Prvi je odredio visinu troposfere, zapisao opažanja Sunčevih pjega, izračunao rotaciju i promjer Sunca, kretanje kometa te postavio zakon sila. Bohrov model atoma gotovo je u cijelosti proizašao iz Boškovićevog modela atoma.

Promišljajući o astronomiji i svemiru, sigurno ste se bar jednom zapitali; hoće li ijedan Hrvat (ili bar netko od naših susjeda) ikad putovati u svemir? U ovom članku donosimo pregled naših svemirskih nastojanja, a ima li boljeg početka nego krenuti sa čovjekom hrvatskog porijekla koji je letio svemirskim prostranstvima? Da, dobro ste čuli.

Amerikanac hrvatskog porijekla u svemiru

Terry Jonathan Hart. Izvor: Wikimedia Commons

Terry Jonathan Hart. Izvor: Wikimedia Commons

Terry Jonathan Hart (1946.), američki inženjer mehanike i elektronike, pilot Američkog ratnog zrakoplovstva i NASA-in astronaut, rođen je Pittsburghu (Pennsylvaniji) i ima hrvatske korijene. Naime, u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji živi preko 50 000 ljudi hrvatskog porijekla.

Hart je selektiran za astronauta 1978., a 1979. je završio jednogodišnji trening i evaluacijski period. Bio je u timu za podršku posadama Space Shuttle (STS 1, 2, 3 i 7). 6. travnja 1984. letio je kao misijski specijalist na shuttle-u STS-41-C. Ukupno ima 168 sati leta u svemiru i preko 3000 sati zračnog leta.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Posada STS-41-C Challanger-a uz Harta uključivala je kapetana Roberta Crippena, pilota F.R. Scobeea, Dr. Georga D. Nelsona i Dr. James van Hoftena. Uspješno su povratili Solar Maximum satelit i popravili ga na Challengeru. Tijekom misije korištene su ljudske jedinice za manevriranje koje omogućavaju „hod“ po svemiru. Misija je trajala sedam dana prije slijetanja Shuttle-a u Edwards zrakoplovnu bazu u Kaliforniji, 13. travnja 1984.

Mnogi će reći „Pa što? Hart je ipak ponajprije Amerikanac.“, no priča ne staje ovdje. Izgleda da ćemo uskoro imati i prvog hrvatskog državljanina u svemiru.

Space Shuttle. Izvor: Wikimedia Commons

Space Shuttle. Izvor: Wikimedia Commons

Prvi hrvatski svemirski turist

Splitski poduzetnik Juroslav Buljubašić rezervirao je privatno putovanje u svemir putem kompanije Virgin Galactic koju vodi Richard Branson, jedan od velikih svemirskih vizionira 21. stoljeća zajedno s Elon Muskom. Među budućim Bransonovih svemirskim turistima mogu se naći još neka poznata imena kao što su Justin Bieber, Britney Spears, Ashton Kutcher, Angelina Jolie i mnogi drugi.

Ipak se nećemo zadržati samo na astronautima i komercijalnom svemirskom turizmu. Valjalo bi spomenuti i hrvatske znanstvenike koji su dali svoj punopravni doprinos istraživanju svemira.

Hrvatski znanstvenici koji su radili za američku NASA-u

Jacob Matijević, također poznat kao Jake Matijević (1947.-2012.) bio je američki matematičar i inženjer hrvatskih korijena, rođen u Chicagu. Radio je za NASA-u na projektima razvijanja istraživačkih rovera za Mars. Pomogao je razviti rovere: Sojourner, Spirit, Opportunity i Curiosity. Nekoliko mjesta na Marsu nosi njegovo ime: Matijević brdo i Jake Matijević stijenje.

Izvor: Hrvatska tehnička enciklopedija

George Martin Skurla. Izvor: Hrvatska tehnička enciklopedija

Goerge Martin Skurla (1921.-2001.), aeronautički inženjer hrvatskih korijena, diplomirao sa Sveučilišta u Michiganu 1944. 1965. Postao direktor operacija u NASA-inom Kennedy svemirskom centru te je nadzirao proizvodnju lunarnih modula za Apollo program.

Ključnu ulogu u aktualnoj NASA-inoj misiji na Marsu, ima hrvatska znanstvenica, prof. dr. sc. Tanja Bosak s prestižnog MIT-a u Bostonu. Sudjeluje u znanstvenom timu sa zadatakom otkrivanja ima li na Marsu tragova života. Dr. Bosak, specijalizirana je za geobiologiju i odredit će odakle rover Perseverance mora uzeti uzorke. Kada uzorci dođu na Zemlju, provodit će istraživanje kako bi otkrila spomenute tragove.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Mario Jurić (Zagreb, 1979.), astronom i astrofizičar, dobitnik je NASA-ine stipendije (1 od 32 stipendista u svijetu) 2009. za istraživanja u programima Einstein, Hubble i Sagan.

Luka Strižić (1993.) je 2017. godine na Europskom svemirskom tjednu u Talinu, s radom o sustavu za detektiranje uređaja koji ometaju satelitske sustave, osvojio Svemirskog oscara Europske komisije i Inovacijske mreže za satelitsku navigaciju (ESNC). Njegov rad je ocijenjen kao “inovativno rješenje bazirano na znanosti koje omogućava ekonomičan i jednostavan sustav za identificiranje zlonamjernih smetnji signala satelitske navigacije”.

Kada bi nam netko rekao da i Hrvatska ima svoju povijest „svemirskih programa“, prvo što bi nam palo napamet je da se radi o grotesknoj šali, no što ako se varamo?

Istraživanje svemira u Hrvatskoj

Svemirski centar u Udbini. Izvor: Index.hr

Svemirski centar u Udbini. Izvor: Index.hr

Jedna od zanimljivih epizoda je naš nesuđeni hrvatski svemirski centar u Udbini. Kompanija Swiss Space Systems (S3) planirala je u suradnji s domaćim investitorom 2016. izgraditi svemirski centar u Udbini vrijedan milijarde dolara. Obratili su se čak i Hrvatskom ministarstvu obrane (MORH). Lokacija je odabrana zbog povoljnog položaja bivše vojne zračne luke. Planovi su bili u početku slati suborbitalne letjelice, a zatim i satelite te shuttle-ove. Nažalost plan nije realiziran zbog kontroverzne smrti direktora švicarske firme pod nerazjašnjenim okolnostima. Ipak, Europska svemirska agencija (ESA) i dalje ne isključuje mogućnost uključivanja Hrvatske u buduće svemirske programe.

Drugu također zasad neostvarenu priču donose Miroslav Ambruš-Kiš (Osijek, 1954.) i Nebojša Stanojević (Sarajevo, 1969.) koji su vodili Synergy Moon Team. Radi se o timu od 150 svjetskih stručnjaka (20 iz Hrvatske) koji je sudjelovao na Googleovom Lunar XPrize natjecanju. Nagrada je bila 30 milijuna dolara, a cilj je bio poslati sondu na Mjesec. Tim je bio u kontaktu s ljudima iz ruskog Roskozmosa radi tehničkih detalja te sa investitorima iz japanskog Interorbital Systemsa. Planiralo se ići na turističke orbitalne letove kako bi se prikupila dodatna sredstva, a Ambruš-Kiš i Stanojević trebali su izvršiti prvi pokusni let. Nažalost natjecanje je obustavljeno 2018., bez proglašenog pobjednika, a informacije o daljnjem razvoju projekta prestale su stizati.

No nije sve tako crno kako se čini. Hrvatska ipak radi na slanju svojih prvih satelita u svemir.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Prvi hrvatski satelit

Izvor: Otvoreno.hr

Umjetni satelit. Izvor: Otvoreno.hr

„ U akademskoj zajednici se radi na dva satelita – FERSAT na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te Perun I u Algebri pod okriljem Jadranske aero-svemirske asocijacije. „ – Slobodan Danko Bosanac za Večernji.hr

Adriatic Aerospace Associationa (A3), hrvatska je svemirska agencija na čelu sa Slobodanom Dankom Bosancem s Instituta Ruđer Bošković. Prvi hrvatski satelit zvat će se Perun I. Lansiranje se predviđa za drugu polovicu 2021., a polijetanje bi trebalo biti iz Siska. Tako će i Hrvatska, postati posljednja članica Europske unije sa svojim satelitom.

Nedavno je čak i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio na razgovor predstavnike Jadranske aero-svemirske asocijacije.

Sporazum sa Europskom svemirskom agencijom

Hrvatska je potpisala sporazum s Europskom svemirskom agencijom 2018., a punopravna članica postat ćemo prema procjenama oko 2023. Šefica izaslanstva Europske svemirske agencije, Nathalie Tinjod, prije koju godinu izjavila je kako Hrvatska može doprinijeti svemirskom razvoju na području programskih sustava, ali isto tako da kada postanemo punopravna članica možemo predstaviti kandidata za astronauta. U svemiru su među ostalim već bili i Talijani, i Austrijanci.

Dobro, moramo priznati da se ne možemo mjeriti s Austrijom, Italijom, Švedskom i sličnim zemljama. Hrvatska se u zadnje vrijeme puno češće uspoređuje s Rumunjskom i Bugarskom. Ljudi smatraju da se prije 90-ih kod nas puno bolje živjelo nego iza Željezne zavjese. Imajući to na umu, Hrvatska koliko god zaostajala u svemirskom programu ipak je ispred Bugara, zar ne? Netočno…

Bugari u svemiru

Izvor: Russkiy Mir Foundation

Nikolaj Rukavišnikov i Georgi Ivanov Kakalov. Izvor: Russkiy Mir Foundation

Poljaci, Mađari, Slovaci i Bugari sudjelovali su još za vrijeme SSSR-a u svemirskom programu Interkosmos tako da su i oni imali svoje ljude u svemiru.  Bugarska je prije lansiranja satelita Sputnik 1, dobila od Sovjeta ponudu za slanje svojeg astronauta u svemir. Službena suradnja je započela 1966. uspostavom Internacionalnog svemirskog programa Interkosmos. Georgi Ivanov Kakalov (1940.), rođen u Loveču, sjeverno od Sofije, odabran je kao sudionik programa 1978. Bugarska je time postala 6. zemlja u svijetu s astronautom svoje nacionalnosti. Drugi bugarski astronaut bio je Aleksandar Panajotov Aleksandrov (1951.), rođen u Omurtagu. Letio je na misiji Sojuz 33 zajedno s Ivanovom te na misiji Sojuz TM-5 do svemirske stanice Mir.

Bugari u NASA-i

Dimitar D. Sasselov (1961.) je američki znanstvenik bugarskih korijena (rođen u Sofiji) i profesor astronomije na Sveučilištu Harvard. Već od ranih godina proučavao je prirodne satelite Jupitera pomoću malog teleskopa. 1991. pridružio se Harvard Centru za astrofiziku. 2002. Sasselov je vodio tim koji je otkrio u to vrijeme najudaljeniji poznati planet na Mliječnoj stazi pod imenom OGLE-TR-56b. U svojem radu koristi inovativne i kreativne metode kako bi otkrio planete slične Zemlji, a surađuje i s NASA-om na misiji Kepler.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Peter Petroff (1919.-2003.)bio je američko-bugarski izumitelj, inženjer i znanstvenik u NASA-i. Rođen je u Bugarskom mjestu Brestovica blizu Plovdiva. Radio je na NASA-inom svemirskom programu i poznat je po dostignućima u kompjuterizaciji i telemetrijskim uređajima za komunikacijske satelite.

Recimo da su nas Bugari prešišali, ali što je s jugoslavenskim svemirskim programom? Na internetu se širi puno teorija o tome kako smo za vrijeme bivše države razvijali vlastiti svemirski program. Navodno smo bili treći u svemirskoj utrci nakon Amerikanaca i Sovjeta.

Je li postojao jugoslavenski svemirski program?

Izvor: Blic.rs

Neil Armstrong i Tito. Izvor: Blic.rs

2016. godine u fiktivnoj radnji pseudo-dokumentarca „Houston, imamo problem!“, slovenskog režisera Žige Virca, predstavljena je priča o jugoslavenskom svemirskom programu. Prema fabuli, Tito je prodao Amerikancima 2,5 milijardi dolar vrijedan program leta na Mjesec i poslao 25 vrsnih inženjera kako bi im pomogli u razvoju. Iako je prava poruka filma da se pametnom montažom i dokumentarnim stilom lako može plasirati potpuno besmislena teorija zavjere, mnogi su se teoretičari ulovili na mamac.

Iako nije postojao svemirski program u punom smislu te riječi ipak ima nešto u toj priči. Malo realnije nagađanje koje bi se moglo potvrditi ako se otvore arhivi nekadašnje JNA jest da je bivša država planirala proizvesti vojno-špijunski izviđački satelit, francuske ili izraelske varijante. Smatra se da je ideja odbačena kao neprofitabilna iako su se vojni i obavještajni krugovi čvrsto zalagali za nju. Program bi uključivao među ostalim i izgradnju lansirne rampe. Mnogi su uvjereni da je projekt mogao zaživjeti s obzirom da su u određenim fazama čak postojali planovi za proizvodnju atomskog oružja, nabavke raketnog sustava s-300 te razvoj veće količine modernih borbenih aviona.

Pored toga valja spomenuti da su mnogi pojedinci porijeklom iz bivše države također dali doprinos ukupnim svemirskim nastojanjima čovječanstva.

Podzemni aerodrom Željava kod Bihaća. Izvor: Vikici.net

Podzemni aerodrom Željava kod Bihaća. Izvor: Vikici.net

Srbi i misija Apollo 11 koja je poslala prve ljude na Mjesec

Čak sedam Amerikanaca srpskog porijekla sudjelovalo je u NASA-inom programu slanja prve ljudske misije na Mjesec, Apollo 11. Srpska sedmorka poznata je i pod nazivom „Srpski Apollo 7“: Milojko „Mike“ Vučelić (rukovoditelj za spuštanje astronauta na Mjesec), Danilo Bojić (glavni inženjer i specijalist za pogonski sustav i sustav reakcijske kontrole),  Paul Dujić (električni inženjer za let), Miloš Šurbatović (inženjer za sustav pristajanja i odvajanja modula tijekom leta), Petar Galović (inženjer za vanredni sustav), Slavoljub Vujić (inženjer za provedbu testiranja kvarova na električnim uređajima) i David Vujić (koordinator za programe između North American Rockwell kompanije i NASA-e).

Srbin koji je osnovao preteču NASA-e

Mihajlo Idvorski Pupin (1854.-1935.), rođen u Idvoru, bio je srpsko-američki fizičar, fizički kemičar, izumitelj brojnih patenata, profesor na Sveučilištu u Columbiji i dobitnik Pulitzerove nagrade. Bio je veliki prijatelj američkog predsjednika Woodrowa Willsona te jedan od osnivača organizacije koja je nedugo zatim izrasla u Američku nacionalnu aeronautičku i svemirsku administraciju odnosno preteču NASA-e. Po njemu je nazvan i jedan od kratera na Mjesecu.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Prvi srpski turist u svemiru

Svemirski turizam. Izvor: The Upsider

Svemirski turizam. Izvor: The Upsider

Nebojša Jovanović iz Novog Sada prijavio se na komercijalni program kompanije Virgin Galactic uplativši polog još 2012. kako bi mogao što ranije turistički posjetiti svemir.

Albanac u svemiru

William George “Borneo” Gregory (1957.), rođen u Lockportu, New York, u albanskoj obitelj, bivši je američki astronaut s čak 400 sati leta u svemiru. NASA ga je selektirala za svoj program 1990. godine. Letio je na misiji STS-67 (1995.) u shuttleu Endeavour. Misija je trajala 16 dana i 15 sati što je tada bio rekord. Završili su čak 262 orbite i prešli 11 milijuna kilometara. Gregory je otišao u mirovinu 1999. godine.

Slovenci u svemiru i doprinos istraživanjima svemira

Jerry Michael Linenger. Izvor: Wikimedia Commons

Jerry Michael Linenger. Izvor: Wikimedia Commons

Čak tri NASA-ina astronauta su američko-slovenskog porijekla. Jerry Michael Linenger (1955.) letio je na američkim misijama STS-64 (1994.), STS-81 (1997) i STS-84 (1997) te boravio na svemirskoj stanici Mir preko 132 dana što se smatra najdužim svemirskim boravkom u američkoj povijesti. Također je prvi astronaut koji je letio i u američkom Shuttleu, i u ruskom Sojuzu.

Sunita Lyn Williams, Amerikanka indijskih i slovenskih korijena, letjela je u Discovery Shuttleu na misiji STS-116 (2006.) i STS 117 te u ruskom Sojuzu TMA-05M (2012.). Sudjelovala je na ekspedicijama 14, 15, 32 i 33 na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Sedam puta je šetala po svemiru. Sveukupno je provela 50 sati i 40 minuta u svemirskim šetnjama. Za vrijeme jedne od njih, Williams se kamera odvojila od odijela i odletjela u svemir. Zamislite da vam se to dogodi? Nimalo ugodna pomisao.

Ronald M. Šega također je slovenskog porijekla. Letio je na misijama STS-60 (1994.) i STS 76 (1996.). Bio je glavni koordinator za osiguravanje dopreme pošiljaka na svemirsku stanicu Mir te vodio modul sa znanstvenim laboratorijem za provođenje eksperimenata.

Anton Mavretič (1934.-2019.), rođen je u Metlici, Slovenija. Po struci je bio električni inženjer, a radio je kao profesor i istraživač u Centru za svemirsku fiziku pri Bostonskom sveučilištu. Od 1972. do 1979. radio je u NASA-inom programu za istraživanje svemira koji je pridonio razvoju Voyagera 1 i 2.

Herman Potočnik (1892.-1929.) slovenskih korijena, rođen u Puli, bio je inženjer za raketnu tehnologiju i pionir astronautike. 1928. godine izdaje knjigu „O problemu svemirskog leta – raketni motor“ u kojoj elaborira na temu modularnih svemirskih stanica, geostacionarne orbite i komunikacijskih satelita. Ta knjiga je imala veliku utjecaj na ruski i njemački astronautički razvoj. Pri izgradnji prve svjetske svemirske stanice razmišljalo se o tome da postaja nosi njegovo ime.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

I za kraj, da nije bilo Tesle sada bi u mraku putovali u svemir…

Nikola Tesla. Izvor: Wikimedia Commons

Nikola Tesla. Izvor: Wikimedia Commons

Ne treba zaboraviti još jednog genija bez kojeg put u svemir nikako ne bi bio moguć. Jedan od najvećih umova ikad, znanstvenik, elektroinženjer i izumitelj, Nikola Tesla (Smiljan, 1856.-, New York, 1943.) važan je za istraživanje svemira ne samo zbog izuma elektromotora za izmjeničnu struju, već jer je otkrio način proizvodnje radio frekvencija, princip sklopova u predajnoj i prijamnoj anteni, principe radija te prijenosa signala na daljinu što je postala ključna stavka tijekom svemirskih misija. Također je otac radio astronomije te je prvi snimio kozmičke radio valove još 1899. u Colorado Springsu. Zanimljivo je i činjenica da se nije slagao s teorijom relativnosti, zakrivljenim prostor-vremenom i općenito Einsteinovim poimanjem svemira.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS

Telegram- t.me/kozmoshr

Izvori:

Evans (2012) Tragedy and Triumph in Orbit: The Eighties and Early Nineties, Springer Science & Business Media, p. 231

Šimundić Bendić T. (2018.), Prvi svemirski turist leti 2023. godine, a na listi potencijalnih našao se i splitski poduzetnik: Rokovi za naš odlazak u svemir su odgođeni, što je razumljivo s obzirom na nesreću… Slobodna Dalmacija 

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Bach N., Žubrinić D. (2012.) Jacob Jake Matijevic 1947-2012 NASA engineer of Croatian origin father of Curiosity rover on Mars, CROWN – Croatian World Network

Anonymus a (2004.), George Skurla, Marina Fortunecity

Vitas Z. (2021.), Naša znanstvenica otkrila detalje NASA-ine misije na Mars: Moj će tim reći što uzeti s Marsa da vidimo je li ondje bilo života, večernji.hr

Anonymus b (2018.), Studentica FER-a u UN-ovom vijeću za svemir: Hrvatska se može probiti u svemirskoj industriji, Večernji.hr

Anonymus c (2020.), Hrvati u svemiru! Što se dogodilo s hrvatskim svemirskim centrom u Udbini?, Totalno.hr 

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Geček M. (2019.), Miroslav Ambruš-Kiš: »Istraživanje svemira i let u svemir moraju biti komercijalni«, Zvono.eu

Galović S. (2013.), Svemirski Hrvati, Idesh.dnevnik.hr

Prerad D. (2020.), Prvi hrvatski satelit u orbiti mogao bi biti lansiran iz Siska i zvat će se Perun I, Večernji.hr

Đurić D. (2020.), HRVATSKI SVEMIRSKI PROJEKT: ‘Prvi hrvatski satelit Perun 1 lansirat ćemo u svemir 2022.’, Nacional.hr

Anonymus d (2021), I Hrvatska ima svemirski program: Satelit “Perun 1” bit će lansiran 2023., o tome se razgovara i na Pantovčaku, Novilist.hr

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Hebar S. (2019.), Hrvat u svemiru? Moguće je, ali zasad teoretski… , Večernji.hr

Gouyon Matignon L. (2019.), INTERKOSMOS, Spacelegalissues.com

Anonymus e (Unknown), Aleksandr Panayotov Aleksandrov, Space Launch Schedule

Anonymus f (Unknown), Dimitar Sasselov, Harward University Department of Astronomy

Bradbury P. (2016.), Did Yugoslav Space Technology Sold by Tito Help Put America in Space?, Total Croatia News

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Anonymus g (2019.), Apollo program: Serbian Apollo 7, American Corner Beograd

Rapaić S. (2011.), Prvi Srbin u svemiru 2012!, Tportal.hr

Anonymus h (Unknown), NIKOLA TESLA AND THE EXPLORATION OF COSMOS, Tesla Memorial Society of New York

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Pročitaj više

Astronomija

Lutajući planeti Znanstvenici su dosad pronašli na tisuće egzoplaneta od kojih većina kruži oko zvijezda domaćina. Nasuprot tome, otkriveno je relativno malo svjetova koji...

Svemir

Neki fizičari smatraju da svemir nije započeo Velikim praskom. Prema njima svemir postoji oduvijek i zauvijek. Prije Velikog praska, svemir se smanjivao, a nakon...

Svemir

Zatim će se na asteroide lansirati još jedna letjelica za procjenu rezultata udara. NASA nam je dala službeni datum lansiranja dugo očekivane misije DART....

Svemir

Znanstvenici pretpostavljaju da se na rubu Sunčevog sustava nalazi još jedan izgubljeni planet. Orbita iza Neptuna Tim znanstvenika nedavno je objavio rad u kojem...

Svemir

Ovo je ‘Woodstock’ istraživanja modificirane gravitacije. Konferencija za alternativne pogone – APEC Znanstvenici iz NASA-e, DARPA-e i MIT-a sastat će se preko Zoom platforme...

Svemir

NASA-in robotski lander InSight koji je sletio na Mars (Elysium Planitia) još 2018., u posljednje se vrijeme susreo sa brojnim poteškoćama. Sada je nakon...

Svemir

Dva neobična signala koja je uhvatio mali detektor gravitacijskih valova mogli bi predstavljati cijelu lepezu zanimljivih fenomena; novu fiziku, interakciju tamne tvari i crnih...

Svemir

Znanstvenici s Indijskog instituta znanosti (IISc), u suradnji s Indijskom organizacijom za istraživanje svemira (ISRO), razvili su uređaj za uzgoj mikroorganizama koji omogućava biološke...

Oglas