Povežite se s nama

Pretražite Kozmos

Jeste li znali?

“Croatia” putuje svemirom

Međuzvjezdani oblak, sačinjen od prašine i plinova. Izvor: Reuters.com
Međuzvjezdani oblak, sačinjen od prašine i plinova. Izvor: Reuters.com

Možda će vam se ovo učiniti kao novost, ali mnogi krateri, stijene, asteroidi, kometi, planetoidi, ezgoplaneti pa čak i zvijezde u svemiru nose hrvatsko nazivlje. Najčešće se radi o prezimenima naših znanstvenika, no nerijetko i o geografskim te mitološkim pojmovima. Spremite se za ‘polijetanje’.

Svemirska tijela i reljefni oblici s imenima naših znanstvenika

Krater na tamnoj strani Mjeseca nosi ime po jednom od najvećih hrvatskih znanstvenika Andriji Mohorovičiću (1957.-1936.), geofizičaru, meteorologu te jednom od začetnika moderne seizmologije koji je otkrio da u utrobi Zemlje postoje dva sloja, kora i plašt, čija je granica nazvana Mohorovičićev diskontinuitet (skraćenica Moho). Prema Mohorovičiću je 1996. godine nazvan i asteroid (8422 Mohorovičić).

Po Ruđeru Boškoviću nazvan je Mjesečev krater Boscovich te planetoid 14361 Boscovich koji se nalazi u glavom planetoidskom pojasu. Ruđer Bošković, (Dubrovnik, 1711. – Milano, 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik, filozof te Isusovac. Nobelovac i fizičar Werner Heisenberg nazvao ga je hrvatskim Leibnizom, a engleski fizikalni kemičar Sir Harold Hartley smatrao ga je jednim od najvećih intelektualaca svih vremena.

Zanimljivo, osim Ruđera Boškovića i Andrije Mohorovičića, veliki umovi Nikola Tesla i Leo Brenner također imaju svoje Mjesečeve kratere.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Po hrvatskoj znanstvenici iz Splita koja radi na NASA-inom Jet Propulsion Laboratoryu (JPL), Marini Brozović, nazvan je asteroid 7295 Brozovic, a prema astrofizičaru Željku Iveziću, 50-godišnjem profesoru sa Sveučilištu Washington, koji radi na višemetarskim teleskopima SDSS i LSST, nazvan je asteroid, 202930 Ivezic.

Jedan od najvećih teleskopa (Large Synoptic Survey Telescope – LSST) na svijetu od nedavno nosi ime Opservatorij Vere C. Rubin (VRO). Vera Rubin (1928. – 2016.) je bila američka znanstvenica čiji su izračuni rotacija zvijezda u galaksijama doprinijeli otkriću tamne tvari, a po njoj je nazvan i planetoid (5725 Rubin). Danas se temeljem njenog rada zna da tamna tvar i tamna energija čine oko 95 posto mase i energije u svemiru.

Opservatoriji Vere C. Rubin ima nekoliko zadataka: mjerenje karakteristika tamne energije i tamne tvari, mjerenje strukture Mliječne staze, pronalazak kometa i asteorida te detektiranje kozmičkih eksplozija, kako tvrdi Željko Ivezić.

Opservatorij Vere C. Rubin (VRO). Izvor: Jutarnji.hr

Opservatorij Vere C. Rubin (VRO). Izvor: Jutarnji.hr

Osim hrvatskih rijeka na Crvenom planetu; Una, Neretva i Sava; hrvatsko-američki znanstvenik Jacob Matijević također ima svoje stijenu i brdo na Marsu (eng. Matijević Hill i Jake Matijević Rock). Zanimljivo, prvi kamen koji je na Marsu istražio rover Curiosity bio je upravo Stijena Jakea Matijevića. Analiza je pokazala da je kamen sastavljen od materijala nalik neobičnim vulkanskim stijenama u unutrašnjosti Zemlje.

Svemirska Hrvatska i njen glavni grad

Hrvatska, službeno 589 Croatia, naziv je planetoida glavnog planetoidnog pojasa, kojeg je  1906. otkrio njemački astronom August Kopff iz zvjezdarnice Königstuhl—Heidelberg. Direktor zvjezdarnice, profesor Max Wolf, predložio je da se asteroid nazove Croatia u čast otvaranja Zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva u Zagrebu.

187700 Zagreb, asteroid je glavnog pojasa kojeg su otkrila braća Aleksandar i Stefan Cikota, 2008. iz zvjezdarnice La Sagra.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Hrvati su bili u svemiru?

Hrvatska zvijezda i egzoplanet

2019., na stotu obljetnicu Međunarodnog astronomskog saveza Hrvatska je bila među dobitnicima natječaja za imenovanje jedne zvijezde i njenog egzoplaneta. Zvijezda HD 75898, nazvana je Stribor, prema slavenskom mitološkom bogu vjetra, a jedan od njenih planeta Veles, prema slavenskom mitološkom bogu podzemlja. BiH je dobila zvijezdu Bosonu i planet Naron (Neretva koja djelomično teče i kroz Hrvatsku). Srbija je svoju zvijezdu nazvala Morava, a planet koji se oko nje okreće Vlasina, dok su Slovenci zvijezdu nazvali Irena, a planet Iztok.

Svemirska Istra

Johann Palisa (1848. –1925.), austrijski je astronom šleskoga porijekla, koji je iz Pule otkrio oko 28 malih planeta. Neki od njih nose imena (142) Puljanka, (143) Jadran i (183) Istra. Na planetoidu Ida, koji je otkrio Palisa, Međunarodna astronomska unija odlučila je određene  reljefne strukture nazvati Polana Regio i Palisa Regio (hrv. regija Pula).

142 Polana je taman asteroid glavnog pojasa i glavni član asteroidne obitelji Polana. 143 Adria je veći asteroid glavnog pojasa, vrlo taman te građen od ugljičnih kondrita. 183 Istria je kameni asteroid glavnog pojasa.

Umjetnička ilustracija koja prikazuje asteroidi nad Istrom. Izvor: Astronomsko društvo Višnjan

Umjetnička ilustracija koja prikazuje asteroidi nad Istrom. Izvor: Astronomsko društvo Višnjan

Svjetski čuvena hrvatska Zvjezdarnica Višnjan

Javna zvjezdarnica u Višnjanu, nastala je 1992. godine, odlukom Amaterskog astronomskog društva, a 2005. naknadnom odlukom Astronomskog društva Višnjan i Znanstveno edukacijskog centra Višnjan, postala je astronomski institut.

Korado Korlević (1958.) hrvatski je astronom iz Višnjana u Istri,  koji je prema podacima Minor Planet Discoverers (MPC), 18. najproduktivniji istraživač asteroida ikad. Naime, otkrio je čak 108 malih planeta i preko 1294 drugih nebeskih tijela.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Neki od asteroida koje je otkrio Korado Korlević, iz Zvjezdarnice Višnjan su: 10241 Miličević (astronom Nikola Miličević), 10423 Dajčić (astronom, graditelji teleskopa i osnivač AD Pula), Asteroid 12584 Zeljkoandreic (sveučilišni profesor i popularizator astronomije) 10415 Mali Lošinj  (Mali Lošinji, grad s bogatom astronomskom tradicijom; Spiridon Gopčević, AD Leo Brenner, zvjezdarnica Manora), 11706 Rijeka i 10645 Brač.

Tri su kometa otkrivena iz Višnjana, a dva su dobila prezimena otkrivača; P/1999 DN3 (Korlević-Jurić) i P/1999 WJ7 (Korlević). Korado Korlević i sam ima “svoj“ asteroid, otkriven 1997. i nazvan po prijedlogu talijanskih znanstvenika – 10201 Korado.

Zbog velike aktivnosti Zvjezdarnice Višnjan koja je otkrila približno 1500 nebeskih tijela, mnoga od njih nose hrvatska imena (posebice istarska). Zvjezdarnica Višnjan je po broju otkrivenih asteroida najproduktivnija zvjezdarnica svijeta nakon NASA-e. Neki od hrvatskih asteroida su: 9244 Višnjan, 9429 Poreč, 9814 Ivobenko (prvi hrvatski astronom Ivo Benko), 7364 Otonkučera (hrvatski astronom Oton Kučera), 9657 Učka, 9813 Rozgaj (hrvatski doktor astronomije Slavko Rozgaj) i 10175 Aenona (Aenona – grad Nin). U svemiru također postoje i asteroidi nazvani po istarskim rijekama; Raša i Mirna.

Prema Korleviću, svjetski astronomi ponekad zovu Višnjan Wallmartom svjetske astronomije, u smislu posjedovanja najboljeg omjera cijene i produktivnost s obzirom na to da zvjezdarnica funkcionira bez institucionalnog financiranja.

Teleskop Tičan Zvjezdarnice Višnjan. Izvor: Croatiaweek.com

Teleskop Tičan Zvjezdarnice Višnjan. Izvor: Croatiaweek.com

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

– t.me/kozmoshr

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Izvori:

Anonymus a (2016.) ZANIMLJIVOST DANA Ovaj krater na Mjesecu je nazvan po Hrvatu, Croexpress.eu

Županić S. (2016), Hrvati bez kojih bi NASA-i bilo puno teže, Express.24sata.hr

Rudež T. (2020.), JEDAN OD NAJVEĆIH TELESKOPA NA SVIJETU NAZVAN PO VERI RUBIN Hrvat Željko Ivezić među vodećim je ljudima opservatorija koji se dovršava u Čileu, Jutarnji.hr

Lechpammer S. (2018.) Boškoviću je ‘susjed’ cezar, Tesli otac ‘rata svjetova’, Večernji.hr 

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Anonymus b (2012.), Marsov kamen nazvan po Hrvatu iznenadio znanstvenike, Tportal.hr 

Anonymus c (2019.), Croatian astronomical observatory overtakes NASA to be most successful in the world, Croatiaweek

Anonymus d (Unknown), Otkriven planetoid Croatia (1906.), Povijest.hr 

Klindić I. (2020.), Zahvaljujući braći Cikota, svemirskim prostranstvima kruži asteroid Zagreb, Licegrada.hr

Palisa, Johann. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 17. 3. 2021. 

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Jarić Dauenhauer, T. (2019.), Dobili smo snimke prve hrvatske zvijezde i saznali o njoj nevjerojatne stvari, Index.hr

Brnabić V. (2009.), Korado Korlević: Asteroid može dobiti ime po političaru tek 100 godina nakon smrti, Večernji.hr

Anonymus e (2019.), Croatian astronomical observatory the most successful after NASA, Croatiaweek 

Reponj D. (2015.), Željko Andreić dobio svoj asteroid!, Zvjezdarnica.com 

Puljanka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 17. 3. 2021. 

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Jadran. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 17. 3. 2021. 

Istra. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 17. 3. 2021.

Pročitaj više

Oglas