Možda će vam se ovo učiniti kao novost, ali mnogi krateri, stijene, asteroidi, kometi, planetoidi, ezgoplaneti pa čak i zvijezde u svemiru nose hrvatsko nazivlje. Najčešće se radi o prezimenima naših znanstvenika, no nerijetko i o geografskim te mitološkim pojmovima. Spremite se za ‘polijetanje’.
Svemirska tijela i reljefni oblici s imenima naših znanstvenika
Krater na tamnoj strani Mjeseca nosi ime po jednom od najvećih hrvatskih znanstvenika Andriji Mohorovičiću (1957.-1936.), geofizičaru, meteorologu te jednom od začetnika moderne seizmologije koji je otkrio da u utrobi Zemlje postoje dva sloja, kora i plašt, čija je granica nazvana Mohorovičićev diskontinuitet (skraćenica Moho). Prema Mohorovičiću je 1996. godine nazvan i asteroid (8422 Mohorovičić).
Po Ruđeru Boškoviću nazvan je Mjesečev krater Boscovich te planetoid 14361 Boscovich koji se nalazi u glavom planetoidskom pojasu. Ruđer Bošković, (Dubrovnik, 1711. – Milano, 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik, filozof te Isusovac. Nobelovac i fizičar Werner Heisenberg nazvao ga je hrvatskim Leibnizom, a engleski fizikalni kemičar Sir Harold Hartley smatrao ga je jednim od najvećih intelektualaca svih vremena.
Zanimljivo, osim Ruđera Boškovića i Andrije Mohorovičića, veliki umovi Nikola Tesla i Leo Brenner također imaju svoje Mjesečeve kratere.
Po hrvatskoj znanstvenici iz Splita koja radi na NASA-inom Jet Propulsion Laboratoryu (JPL), Marini Brozović, nazvan je asteroid 7295 Brozovic, a prema astrofizičaru Željku Iveziću, 50-godišnjem profesoru sa Sveučilištu Washington, koji radi na višemetarskim teleskopima SDSS i LSST, nazvan je asteroid, 202930 Ivezic.
Jedan od najvećih teleskopa (Large Synoptic Survey Telescope – LSST) na svijetu od nedavno nosi ime Opservatorij Vere C. Rubin (VRO). Vera Rubin (1928. – 2016.) je bila američka znanstvenica čiji su izračuni rotacija zvijezda u galaksijama doprinijeli otkriću tamne tvari, a po njoj je nazvan i planetoid (5725 Rubin). Danas se temeljem njenog rada zna da tamna tvar i tamna energija čine oko 95 posto mase i energije u svemiru.
Opservatoriji Vere C. Rubin ima nekoliko zadataka: mjerenje karakteristika tamne energije i tamne tvari, mjerenje strukture Mliječne staze, pronalazak kometa i asteorida te detektiranje kozmičkih eksplozija, kako tvrdi Željko Ivezić.
Osim hrvatskih rijeka na Crvenom planetu; Una, Neretva i Sava; hrvatsko-američki znanstvenik Jacob Matijević također ima svoje stijenu i brdo na Marsu (eng. Matijević Hill i Jake Matijević Rock). Zanimljivo, prvi kamen koji je na Marsu istražio rover Curiosity bio je upravo Stijena Jakea Matijevića. Analiza je pokazala da je kamen sastavljen od materijala nalik neobičnim vulkanskim stijenama u unutrašnjosti Zemlje.
Svemirska Hrvatska i njen glavni grad
Hrvatska, službeno 589 Croatia, naziv je planetoida glavnog planetoidnog pojasa, kojeg je 1906. otkrio njemački astronom August Kopff iz zvjezdarnice Königstuhl—Heidelberg. Direktor zvjezdarnice, profesor Max Wolf, predložio je da se asteroid nazove Croatia u čast otvaranja Zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva u Zagrebu.
187700 Zagreb, asteroid je glavnog pojasa kojeg su otkrila braća Aleksandar i Stefan Cikota, 2008. iz zvjezdarnice La Sagra.
https://kozmos.hr/hrvati-su-bili-u-svemiru/
Hrvatska zvijezda i egzoplanet
2019., na stotu obljetnicu Međunarodnog astronomskog saveza Hrvatska je bila među dobitnicima natječaja za imenovanje jedne zvijezde i njenog egzoplaneta. Zvijezda HD 75898, nazvana je Stribor, prema slavenskom mitološkom bogu vjetra, a jedan od njenih planeta Veles, prema slavenskom mitološkom bogu podzemlja. BiH je dobila zvijezdu Bosonu i planet Naron (Neretva koja djelomično teče i kroz Hrvatsku). Srbija je svoju zvijezdu nazvala Morava, a planet koji se oko nje okreće Vlasina, dok su Slovenci zvijezdu nazvali Irena, a planet Iztok.
Svemirska Istra
Johann Palisa (1848. –1925.), austrijski je astronom šleskoga porijekla, koji je iz Pule otkrio oko 28 malih planeta. Neki od njih nose imena (142) Puljanka, (143) Jadran i (183) Istra. Na planetoidu Ida, koji je otkrio Palisa, Međunarodna astronomska unija odlučila je određene reljefne strukture nazvati Polana Regio i Palisa Regio (hrv. regija Pula).
142 Polana je taman asteroid glavnog pojasa i glavni član asteroidne obitelji Polana. 143 Adria je veći asteroid glavnog pojasa, vrlo taman te građen od ugljičnih kondrita. 183 Istria je kameni asteroid glavnog pojasa.
Svjetski čuvena hrvatska Zvjezdarnica Višnjan
Javna zvjezdarnica u Višnjanu, nastala je 1992. godine, odlukom Amaterskog astronomskog društva, a 2005. naknadnom odlukom Astronomskog društva Višnjan i Znanstveno edukacijskog centra Višnjan, postala je astronomski institut.
Korado Korlević (1958.) hrvatski je astronom iz Višnjana u Istri, koji je prema podacima Minor Planet Discoverers (MPC), 18. najproduktivniji istraživač asteroida ikad. Naime, otkrio je čak 108 malih planeta i preko 1294 drugih nebeskih tijela.
Neki od asteroida koje je otkrio Korado Korlević, iz Zvjezdarnice Višnjan su: 10241 Miličević (astronom Nikola Miličević), 10423 Dajčić (astronom, graditelji teleskopa i osnivač AD Pula), Asteroid 12584 Zeljkoandreic (sveučilišni profesor i popularizator astronomije) 10415 Mali Lošinj (Mali Lošinji, grad s bogatom astronomskom tradicijom; Spiridon Gopčević, AD Leo Brenner, zvjezdarnica Manora), 11706 Rijeka i 10645 Brač.
Tri su kometa otkrivena iz Višnjana, a dva su dobila prezimena otkrivača; P/1999 DN3 (Korlević-Jurić) i P/1999 WJ7 (Korlević). Korado Korlević i sam ima “svoj“ asteroid, otkriven 1997. i nazvan po prijedlogu talijanskih znanstvenika – 10201 Korado.
Zbog velike aktivnosti Zvjezdarnice Višnjan koja je otkrila približno 1500 nebeskih tijela, mnoga od njih nose hrvatska imena (posebice istarska). Zvjezdarnica Višnjan je po broju otkrivenih asteroida najproduktivnija zvjezdarnica svijeta nakon NASA-e. Neki od hrvatskih asteroida su: 9244 Višnjan, 9429 Poreč, 9814 Ivobenko (prvi hrvatski astronom Ivo Benko), 7364 Otonkučera (hrvatski astronom Oton Kučera), 9657 Učka, 9813 Rozgaj (hrvatski doktor astronomije Slavko Rozgaj) i 10175 Aenona (Aenona – grad Nin). U svemiru također postoje i asteroidi nazvani po istarskim rijekama; Raša i Mirna.
Prema Korleviću, svjetski astronomi ponekad zovu Višnjan Wallmartom svjetske astronomije, u smislu posjedovanja najboljeg omjera cijene i produktivnost s obzirom na to da zvjezdarnica funkcionira bez institucionalnog financiranja.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Anonymus a (2016.) ZANIMLJIVOST DANA Ovaj krater na Mjesecu je nazvan po Hrvatu, Croexpress.eu
Županić S. (2016), Hrvati bez kojih bi NASA-i bilo puno teže, Express.24sata.hr
Lechpammer S. (2018.) Boškoviću je ‘susjed’ cezar, Tesli otac ‘rata svjetova’, Večernji.hr
Anonymus b (2012.), Marsov kamen nazvan po Hrvatu iznenadio znanstvenike, Tportal.hr
Anonymus d (Unknown), Otkriven planetoid Croatia (1906.), Povijest.hr
Anonymus e (2019.), Croatian astronomical observatory the most successful after NASA, Croatiaweek
Reponj D. (2015.), Željko Andreić dobio svoj asteroid!, Zvjezdarnica.com
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
