Astronomi su otkrili da je asteroid 1998 KY26, cilj proširene misije japanske letjelice Hayabusa2, gotovo tri puta manji i znatno brži nego što se do sada vjerovalo. Novo istraživanje pokazuje da je tijelo promjera svega 11 metara i da se oko svoje osi okreće u svega pet minuta, što predstavlja dodatni izazov za planirano spuštanje letjelice 2031. godine.
Tim astronoma koristio je teleskope širom svijeta, među njima i Vrlo veliki teleskop (VLT) Europskog južnog opservatorija u Čileu, kako bi precizno izmjerio svojstva asteroida 1998 KY26. Pokazalo se da mu je promjer svega 11 metara, iako su ranija mjerenja upućivala na oko 30 metara.
“Otkrili smo da je stvarni objekt posve drukčiji od dosadašnjih opisa”, izjavio je Toni Santana-Ros, astronom sa Sveučilišta u Alicanteu i voditelj istraživanja.
Osim što je manji, asteroid se okreće dvostruko brže nego što se ranije procjenjivalo. “Jedna rotacija ovog tijela traje samo pet minuta”, pojašnjava Santana-Ros.
Za misiju Hayabusa2, koja bi trebala stići do asteroida 2031. godine, ta nova saznanja znače dodatne prepreke. “Manja veličina i brža rotacija čine posjet još zanimljivijim, ali i daleko zahtjevnijim”, naglašava Olivier Hainaut, astronom ESO-a iz Njemačke. Upravo zbog tih osobina, manevriranje pri spuštanju letjelice na površinu bit će znatno složenije nego što se prvotno očekivalo.
Hayabusa2: od Ryugua do najmanjeg cilja
Asteroid 1998 KY26 bit će posljednji cilj u proširenoj misiji Japanske svemirske agencije (JAXA). Hayabusa2 je u izvornom zadatku istražila asteroid 162173 Ryugu promjera 900 metara 2018. godine i 2020. vratila uzorke na Zemlju. Budući da je u letjelici ostalo goriva, produžena je misija sve do 2031., kada bi Hayabusa2 trebala stići do KY26.
To će ujedno biti prvi susret svemirske letjelice s asteroidom tako malih dimenzija. Dosadašnje misije istraživale su tijela stotine ili tisuće metara u promjeru.
Kako proučiti tako malo tijelo?
Zbog vrlo malih dimenzija i slabog sjaja, asteroid je bilo moguće promatrati samo tijekom njegova bližeg prolaska pokraj Zemlje, uz pomoć najvećih raspoloživih teleskopa. Analize su pokazale da 1998 KY26 ima izrazito reflektirajuću površinu te da je najvjerojatnije riječ o kompaktnom komadu stijene, premda se ne može potpuno isključiti mogućnost da se sastoji od labavo povezanih fragmenata.
“Nikada do sada nismo imali priliku izbliza proučiti asteroid promjera desetak metara, pa zapravo ne znamo što nas očekuje”, napominje Santana-Ros, koji je uz Sveučilište u Alicanteu povezan i sa Sveučilištem u Barceloni.
Posebno je zanimljivo, dodaje, što je asteroid gotovo iste veličine kao i sama letjelica koja će ga posjetiti. “Uspjeli smo detaljno okarakterizirati tako mali objekt teleskopima sa Zemlje, što pokazuje da je takav pristup primjenjiv i na druge slične asteroide u budućnosti.”
Ova metoda mogla bi imati ključnu ulogu u budućim istraživanjima asteroida bliskih Zemlji, a potencijalno i u planovima za iskorištavanje svemirskih resursa. Također otvara mogućnost preciznog praćenja i najmanjih tijela koja bi mogla predstavljati prijetnju, poput onoga koje je 2013. eksplodiralo iznad Čeljabinska u Rusiji, a bilo je tek neznatno veće od KY26.
“Sada znamo da možemo uspješno karakterizirati i najmanje asteroide koji bi mogli predstavljati prijetnju Zemlji”, zaključuje Hainaut.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
