kozmos.hr
Svemir

Golemi protoklaster stopljenih galaksija iz ranog svemira

Izvor: reuters.com
objavljeno

SMG-ovi često potječu iz ranog svemira i toliko su udaljeni da njihova svjetlost putuje više od deset milijardi godina.

Nasvjetlije galaksije

Submilimetarske galaksije (SMG) klasa su najsvjetlijih i najudaljenijih galaksija koje također posjeduju sposobnost izrazitog brzog formiranja zvijezda. Mogu svijetliti snažnije od bilijun Sunca (otprilike stotinu puta svjetlije od Mliječne staze).

https://kozmos.hr/astronomi-otkrili-najvece-vrtlozne-strukture-u-svemiru/

Usprkos tome, uglavnom ih je teško otkriti u vidljivom svemiru jer većinu njihove ultraljubičaste i optičke svjetlosti apsorbira prašina koja se pak zagrijava i zrači na submilimetarskim valnim duljinama – razlog zbog kojeg se rečene galaksije nazivaju submilimetarskim.

Rapidno stvaranje zvijezda

Smatra se da je izvor energije ovih galaksija visoka stopa stvaranja zvijezda, čak tisuću zvijezda u godini. Kao usporedbu možemo uzeti Mliječnu stazu gdje je brzina formiranja novih zvijezda otprilike jedna godišnje.

Nastajanje zvijezda. Izvor: Wikimedia Commons.
Nastajanje zvijezda. Izvor: Wikimedia Commons.

SMG-ovi često potječu iz ranog svemira i toliko su udaljeni da njihova svjetlost putuje više od deset milijardi godina (preko 70% života svemira) tj. od perioda otprilike tri milijarde godina nakon Velikog praska.

Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo

Budući da im je potrebno vrijeme za evoluciju, astronomi smatraju da su vrlo vjerojatno još milijardu godina ranije SMG-ovi aktivno stvarali zvijezde i utjecali na svoje okruženje, no o ovoj fazi njihove evolucije vrlo je malo poznato.

Protoklasteri galaksija

SMG-ovi su nedavno identificirani u protoklasterima galaksija, skupinama od po desetak galaksija iz doba kada je svemir imao manje od nekoliko milijardi godina. Promatranje velikih SMG-ova u ovim udaljenim protoklasterima daje ključne detalje za razumijevanje njihove rane evolucije, kao i većih struktura kojima pripadaju.

Astronomi CfA-e, Emily Pass i Matt Ashby bili su članovi tima koji je koristio infracrvene i optičke podatke s instrumenata Spitzer IRAC odnosno Gemini-South za proučavanje prethodno identificiranog protoklastera, SPT2349-56, iz ere oko 1,4 milijardi godina nakon Velikog praska.

Alma Opservatorij. Izvor: almaobservatory.org
Alma Opservatorij. Izvor: almaobservatory.org

Protoklaster je uočen milimetarskim valnim duljinama South Pole teleskopa, a zatim detaljnije promatran sa Spitzerom, Geminijem i submilimetarskim nizom ALMA.

Bilijun Sunčevih masa

Protoklaster sadrži izvanrednu koncentraciju od četrnaest SMG-ova. Devet njih otkriveno je optičkim i infracrvenim promatranjima. Astronomi su zatim procijenili zvjezdane mase, starost i sadržaj plina u tim SMG-ovima, kao i njihovu povijest nastanka, što je izvanredno postignuće za tako udaljene objekte.

Izvor: NASA/CXC
Primjer submilimetarske galaksije u dubokom polju Chandra-sjever, SMG 123616.1 + 621513. Izvor: NASA/CXC

Između ostalih svojstava protoklastera, znanstvenici ističu da njegova ukupna masa iznosi oko bilijun Sunčevih masa, a njegove galaksije stvaraju zvijezde na sličan način kao što je to slučaj u trenutnom svemiru. Znanstvenici također zaključuju da se kompletna nakupina vjerojatno nalazi usred kolosalnog spajanja.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics (25.6.2021.), A massive protocluster of merging galaxies in the early universe, Phys.org

K M Rotermund, S C Chapman, K A Phadke, R Hill, E Pass, M Aravena, M L N Ashby, A Babul, M Béthermin, R Canning, C de Breuck, C Dong, A H Gonzalez, C C Hayward, S Jarugula, D P Marrone, D Narayanan, C Reuter, D Scott, J S Spilker, J D Vieira, G Wang, A Weiss, Optical and near-infrared observations of the SPT2349-56 proto-cluster core at z = 4.3, Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, Volume 502, Issue 2, April 2021, Pages 1797–1815, https://doi.org/10.1093/mnras/stab103

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.