Europska i japanska svemirska misija suočena je s tehničkim izazovima zbog kvara na potisnicima.
BepiColombo, zajednička misija Europske svemirske agencije (ESA) i Japanske svemirske agencije (JAXA), suočena je s ključnim promjenama u svojoj putanji nakon kvara na potisnicima ranije ove godine. Ovaj revolucionarni projekt, koji ima zadatak istražiti Merkur – najmanji planet Sunčevog sustava – sada će morati odgoditi svoj ulazak u orbitu planeta za gotovo godinu dana. Također, sljedeći prelet letjelice bit će opasniji nego što se prvotno planiralo. Tehnički izazovi prisilili su tim na hrabar potez, što znači da će BepiColombo prilikom četvrtog preleta, zakazanog za 4. rujna, prići Merkuru na samo 165 kilometara udaljenosti – mnogo bliže od planiranih 200 kilometara, što je smatrano sigurnom granicom. Iako rizičan, ovaj potez daje misiji veću fleksibilnost u idućim mjesecima, čime će tim dobiti prijeko potrebno vrijeme za prilagodbe.
Letjelica će se kretati preko noćne strane Merkura, čime će se smanjiti rizici od pregrijavanja. Prelet će biti djelomično izveden i preko terminatora – linije između dnevne i noćne strane planeta – kako bi se osigurala najveća moguća sigurnost. Ova prilika će ipak omogućiti znanstvenicima prikupljanje vrijednih podataka, a očekuje se i objava novih snimaka u nadolazećim danima. Preleti zakazani za prosinac i siječanj ne mogu se mijenjati zbog zakona orbitalne mehanike, no ključni manevari moraju biti izvedeni prije petog preleta kako bi letjelica nastavila usporavati i pripremila se za ulazak u orbitu Merkura. Ovo prilagođavanje visine preleta, iako rizično, daje timu dodatno vrijeme za analizu i potencijalne popravke potisnika, koji trenutno ne rade punim kapacitetom.
Kompleksnost svemirskih misija
Ukoliko niste upoznati s detaljima svemirskih misija, moglo bi vam se činiti da je putovanje između planeta jednostavno. No, misije u unutarnje dijelove Sunčevog sustava izuzetno su složene. Svemirske letjelice lansirane s Zemlje imaju ogromne brzine, a kako bi došle do planeta poput Merkura, moraju znatno usporiti. Iako bi se to moglo postići snažnim raketnim motorima, takva metoda nije učinkovita, stoga se koriste pažljivo planirane putanje i impulsi potisnika za postizanje željene brzine. Zbog trenutnog kvara, ulazak BepiColomba u orbitu Merkura pomaknut je s prosinca 2025. na studeni 2026. Kad letjelica stigne do Merkura, podijelit će se u dva orbitera, koji će detaljno proučavati planet na dosad neviđen način. Iako je kašnjenje razočaravajuće, sigurnost misije je na prvom mjestu, a odgoda omogućuje prilagodbu ključnih tehničkih elemenata.
Stručnjaci iz ESA-inog tima za dinamiku leta morali su razviti novu strategiju za misiju, uzimajući u obzir tehničke poteškoće s kojima se nisu ranije susreli. Odluka da se promijeni visina preleta donesena je tijekom posljednjih tjedana, a tim je siguran u ispravnost svog poteza. “Iako je odluka bila teška, iskustvo s prethodnim preletima Merkura – uključujući i ovaj četvrti po redu – daje nam povjerenje da je ovo pravi potez,” izjavio je Frank Budnik, voditelj tima za dinamiku leta BepiColomba, u razgovoru za IFLScience. Tim se oslonio na prijašnja iskustva i detaljne proračune kako bi donio ovu hrabru odluku. Naredni preleti Merkura bit će na većim udaljenostima i zasad nema planova za promjene tih manevara. Letjelica će sljedeće dvije godine postepeno smanjivati brzinu i prilagođavati se orbiti Merkura. Nakon što uđe u orbitu krajem 2026. godine, orbiterski dio misije počet će s prikupljanjem podataka o ovom fascinantnom planetu. No, prije toga, svi s nestrpljenjem iščekuju četvrti prelet i nadaju se uspjehu koji će donijeti ključne informacije za daljnji tijek misije.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
